Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KUHARIĆ, Franjo, nadbiskup i kardinal (Pribić Donji kraj Krašića, 15. IV. 1919 — Zagreb, 11. III. 2002). U Zagrebu završio Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju 1939, diplomirao teologiju na Bogoslovnom fakultetu 1945. i te godine bio zaređen za svećenika. Bio kapelan u Radoboju 1945–46, upravitelj župa Rakov Potok, Pavučnjak, Sveti Martin pod Okićem i Sveta Marija pod Okićem 1946–57. Tih godina, za progona Katoličke crkve, policijski je preslušavan, a u Rakovu Potoku 1947. i Jakovlju 1948. na njega su pokušani atentati. Premješten u Samobor za supsidijara i upravitelja župe Rude 1957, samoborski župnik bio 1958–64. Papa Pavao VI. imenovao ga je 1964. pomoćnim zagrebačkim biskupom s naslovom biskupa Mete, a kardinal F. Šeper posvetio u zagrebačkoj prvostolnici. Nakon Šeperova odlaska u Rim imenovan apostolskim administratorom Zagrebačke nadbiskupije 1969, nadbiskupom 1970. i kardinalom 1983. Zagrebačkom je crkvom upravljao do umirovljenja 1997. Od 1970. predsjednik Biskupske konferencije Jugoslavije (BKJ), nakon uspostave Hrvatske biskupske konferencije 1993. njezin prvi predsjednik. Sudjelovao je u radu II. vatikanskoga koncila (zasjedanje 1964/65). Osnovao je 60 novih župa, većinom u gradovima, brinuo se o svećenstvu i zauzimao za njega pred oblastima, 1972. dao urediti dom za nemoćne i umirovljene svećenike. Brigu za siromašne, bolesne i napuštene vodio je od 1968. kao ravnatelj Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, od 1989. Caritasa BKJ. Također se brinuo o obnovi zagrebačke prvostolnice, nadbiskupskoga dvora i Nadbiskupskoga sjemeništa. Svojim je obilascima hrvatskih župa u Kanadi i SAD 1971, Južnoj Africi, Australiji i Novom Zelandu 1981, Južnoj Americi 1986, Australiji i Južnoj Africi 1993. te u SAD 1994. povezivao vjernike u iseljeništvu s domovinom. Sudjelovao je u glavnim događajima za Crkvu u Hrvata, od proslave 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata do prvoga posjeta pape Ivana Pavla II. 1994. Osobito je bio postojan u širenju istine o kardinalu A. Stepincu. Poznat kao propovjednik. Tekstovi su mu, najčešće kao pastirska pisma i poslanice, kojima je davao naputke i reagirao na pojave bitne za Crkvu u Hrvata, zemlju i društvo, objavljeni u knjigama. Izabrane propovijedi skupljene su u izdanjima Hodajmo u istini, 1–2 (Zagreb 1974–1986), Poruke sa Stepinčeva groba (Zagreb 1990, 19952) i Ivan Merz (Zagreb 2002), pastoralne poruke u knjizi Korizmeno-uskrsne poslanice kardinala Franje Kuharića (Zagreb 1997), dio nagovora iz emisije Radio-Sljemena Hvaljen Isus i Marija u izdanju Zakon života i slobode (Zagreb 2001), duhovni razgovori s mladima u knjizi Kako je lijep čist naraštaj (Zagreb 1985, više izd. do 1997), propovijedi, poruke i apeli kojima je promicao pravdu i etičke vrijednosti pod naslovom Mir je djelo pravde (Zagreb 1995). Razgovori s njime tiskani su u knjizi D. Pavičića (Razgovori s kardinalom. Zagreb 1995) te u izdanjima Slikom na sliku D. Merlića (Zagreb 1994), Za Boga i Hrvatsku dragu (Zagreb 1997) i Likovi moga doba B. Barona Brljevića (Zagreb 2003). Autorski pak prilozi objavljeni su mu u izdanjima Chiesa sistina 1589–1989, 2 (Rim 1990), Jeke jednoga koncila (Zagreb 1984), Papa u Hrvata (Zagreb—Tomislavgrad 1995), Posvećeni život i sluga Božji o. fra Ante Antić (Zagreb 1996), Hrvatska lađa, 1–2 (Zagreb 1996), Bistrički hodočasnik (Zagreb 1999), Glasoviti govori (Zagreb 1999), Svetac! Svjedočanstva o Blaženiku (Zagreb 1999) i Kršćanska sadašnjost u misli svojih utemeljitelja (Zagreb 2008). Izbor njegovih tekstova te prilozi o njem tiskani su i u izdanju Bog je ljubav. Kardinal Franjo Kuharić nam govori (Zagreb 2012). Bio je član Vijeća za javne crkvene poslove Svete stolice, Kongregacije za kler, Kongregacije za bogoštovlje i sakramente i Rimske komisije sv. Ćirila i Metoda. God. 1970. dodijeljen mu je počasni doktorat na zagrebačkom Bogoslovnom fakultetu, a 1994. izabran je za počasnoga člana HAZU. Njemu u čast priređen je zbornik Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094–1994 (Zagreb 1995). Medalju s njegovim likom izradio je F. Kodrić (1983), a 2012. u Zagrebu mu je postavljeno poprsje (S. Jančić) u svetištu katedrale i skulptura u siluminu (A. Jurkić) ispred crkve sv. Ivana Apostola i Evanđelista (Utrina). Te je godine pokrenut i postupak za proglašenje blaženim.

DJELA (izbor): Principi dobra. Zagreb 1996. — Vjeruješ li ovo? Zagreb 1999, 20022. — Božja remek-djela – razmišljanja o Crkvi, sakramentima i Blaženoj Djevici Mariji. Zagreb 2002. — S Bogom licem u lice – razmišljanja o čovjeku. Zagreb 2002. — Vjesnik Očeve radosti. Marija Bistrica 2005. — Potpunija bibliografija: D. Bobovec, Bibliografija kardinala Franje Kuharića. U: Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094–1994. Zagreb 1995, 20–59.
 
LIT.: Ljetopis HAZU, 1994, 98, str. 359–360. — Zlatomisnička obljetnica Franje Kuharića. Vjesnik, 56(1995) 15. VII, str. 2. — J. Kolarić: Franjo Kuharić 1970. U: Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb 1995, 511–520. — S. Kožul: Martirologij Crkve zagrebačke. Zagreb 19982. — G. Pandža: Djelo koje samo sebe osvjetljava. Novi list, 60(1999) 18 485, str. 6. — D. Pavičić: Od kapelana u Radoboju do hrvatskoga kardinala. Večernji list, 44(2000) 14. VII, str. 24. — Isti: Kardinal Franjo Kuharić. Prilozi za biografiju. Jutarnji list, 5(2002) 13. III, str. 66. — (Nekrolozi): Glas Koncila, 41(2002) 11, str. 1–5, 12, str. 1–10; Službeni vjesnik Zagrebačke nadbiskupije, 89(2002) 2, str. 33–111. — B. Duda, Brat Franjo, 27(2002) 2, str. 8–9. — M. Matić, Obnovljeni život, 57(2002) 2, str. 153–154. — F. Šanjek, Ljetopis HAZU, 2003, 106, str. 625–628. — Ž. Bezić: Dva istaknuta Hrvata. Hrvatska obzorja, 10(2002) 3/4, str. 200–212. — G. Pandža: Poučavao je primjerom, ali i šutnjom. Vjesnik, 64(2003) 11. III, str. 9. — Kardinal Kuharić u hrvatskom iseljeništvu, 1–5. Zagreb 2003–2007. — S. Razum: Franjo Kuharić. Biskupsko imenovanje i prva godina biskupovanja. Tkalčić, 8(2004) str. 495–509. — M. Ćurić: Tako je govorio kardinal Franjo Kuharić. Hrvatsko slovo, 11(2005) 516, str. 11. — V. Noršić: Povijest župe Sv. Anastazije u Samoboru. Zagreb 2005. — V. Stanković: Bio je vjerodostojni Stepinčev nasljednik. Hrvatsko slovo, 11(2005) 518, str. 14–15. — M. Kos: Život u odvjetništvu. Zagreb 20062, 313–322, 622–629. — S. Mesarić: Peta obljetnica smrti kardinala Kuharića. Međimurske novine, 12(2007) 602, str. 13. — S. Kožul: Deset godina nakon Martirologija Crkve zagrebačke (1998.–2008.). Zagreb 2008. — M. Akmadža: Franjo Šeper – mudrošću protiv jednoumlja. Zagreb 2009. — I. Miklenić: Čuvar hrvatske nade i uporište nacionalnoga jedinstva. Glas Koncila, 51(2012) 11, str. 1–3.
 
Pejo Ćošković (2013)