Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KRESCENCIJE (Crescentius), nadbiskup (Rim, o. pol. XI. st. — Split, ?). Odvjetak rimskoga patricijskoga roda Crescenzi (Cresentia). Prema Tomi Arhiđakonu, na čelu Splitske crkve naslijedio je nadbiskupa Lovru 1099. Kako se Splićani nisu mogli složiti oko novoga nadbiskupa, obratili su se papi, koji je postavio Krescencija, odanoga reformnoj struji svećenstva, poslao mu 1102. palij i nadbiskupiji potvrdio područje Maronije. K. je 1103. otvorio grob sv. Dujma u kojem je našao njegove zemne ostatke, o čem je na rubu poklopca svečeva sarkofaga uklesan natpis. Kad je, vjerojatno 1103, kralj Koloman opsjedao Split, a njegova vojska pljačkala okolicu, Splićani su mu uputili Krescencija koji je s njim dogovorio mir; nadbiskup je iskazao potporu kralju, a on je, tvrdilo se na temelju navodne darovnice iz 1103, Splitskoj nadbiskupiji potvrdio sva njezina prava i posjede. Oko 1105. pribivao je dijecezanskoj sinodi u Zadru na kojoj je rješavan i zemljišni spor između samostana sv. Petra u Selu i samostana sv. Mojsija, pa su svjedoci dali izjave pred njim i drugim sudionicima sinode. Posljednji se put spominje u ispravama u svezi sa zemljištima i povlasticama Rapske crkve 1111. Pokopan u sarkofagu s uklesanim natpisom.

LIT.: D. Farlati: Illyricum sacrum, 3. Venetiis 1765, str. 160–168; 4. 1769, str. 215–216. — T. Smičiklas: Diplomatički zbornik, 2. Zagreb 1904. — F. Šišić: Dalmacija i ugarsko-hrvatski kralj Koloman. Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, NS 10(1908–09) str. 51, 67, 74, 90. — Isti: Poviest Hrvata za kraljeva iz doma Arpadovića, 1. Zagreb 1944, 12, 26, 30, 100. — V. Novak i P. Skok: Supetarski kartular. Zagreb 1952. — N. Klaić: Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku. Zagreb 19752. — Toma Arhiđakon: Kronika. Split 1977, 54, 56–57. — G. Novak: Povijest Splita, 1–2. Split 19782. — M. Ivanišević: Sveti Ivan Trogirski biskup. Croatica Christiana periodica, 4(1980) 5, str. 50–51. — R. Katičić: Litterarum studia. Zagreb 1998. — M. Matijević-Sokol: Toma Arhiđakon i njegovo djelo. Jastrebarsko 2002. — T. Raukar: Arpadovići i Anžuvinci na hrvatskom prijestolju. U: Povijest Hrvata, 1. Zagreb 2003. — Toma Arhiđakon: Historia Salonitana. Split 2003.
 
Pejo Ćošković (2013)