Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

LANG, Ivana, udana Beck, skladateljica, pijanistica i pedagoginja (Zagreb, 15. XI. 1912 — Zagreb, 2. I. 1982). Kći liječnika Artura. U Zagrebu završila 1932. glasovir u Margite Matz u srednjoj školi Muzičke akademije, na kojoj je 1937. diplomirala u Antonije Geiger-Eichhorn. Kompoziciju učila privatno u M. Cipre te u J. Marxa na Mozarteumu u Salzburgu. Koncertirala solistički i kao pratiteljica pjevača koji su izvodili njezine solo-popijevke, potom se posvetila pedagoškomu radu i kompoziciji. Poučavala glasovir u Zagrebu, 1936–41. u Glazbenom studiju R. Matza, 1940–43. u Učiteljskoj školi, a od 1943. do umirovljenja 1978. u srednjoj školi Muzičke akademije (od 1962. Muzička škola »Vatroslav Lisinski«). U skladateljskom opusu od 110 djela najbrojnije su joj glasovirske skladbe (41) i solo-popijevke (30). Skladala je i Koncert za klavir i orkestar (1944), komorne i orkestralne skladbe, zborska djela, operu Kastavski kapetan (libreto T. Prpić, neizvedeno), balete (Nijeme sjene, 1959; Lažni vitez, 1960) te igrokaze s glazbom (Cvijet života i Žabica djevojka, 1950; Pospanko i zmaj, 1951; Tri točke za igrokaz »Veli Jože«, 1952; Kako je Vilko postao pionir, 1957). U početku s osloncem na tradiciji (neoklasicizam, neoromantizam), a sazrijevajući, u doticaju s glazbenim folklorom Istre, razvila je osobni izraz, umjereno moderan i, prema vlastitom mišljenju, »oporo liričan«. Među glasovirskim skladbama, uz klasične oblike (suita, sonatina, fuga, etida), izdvajaju se glasovirske minijature, povezane u cikluse ili samostalne, žanr-slike, nadahnute izvanjskim prizorima (Na ladanju, Ptičica) ili prožete vlastitim trenutačnim raspoloženjem (Sedam krokija), katkad nastale kao improvizacije (Impresije). Solo-popijevke skladala je na tekstove hrvatskih književnika (D. Domjanić, A. G. Matoš, V. Vidrić, Vesna Parun) ili narodnih pjesama. Melodiku oblikuje prema tekstu, a u popijevke na narodnu poeziju unosi obilježja istarskoga i zagorskoga folklora. U glasovirskim skladbama programnoga sadržaja melodika je podređena tonskomu slikanju, pa je dijatonska ili kromatska, pjevna ili isprekidana. Harmonijsko tkivo gradi u okvirima tonalnosti, koju često proširuje skretanjima u bitonalnost. Bogata harmonijska građa protkana joj je kromatikom, alteracijama, naglim i neočekivanim modulacijama. U mnogim skladbama nasljeduje impresionistički harmonijski stil (Notturno, Impresionistički valcer). U ritmici, poglavito glasovirskih skladba, sklona je motoričkomu protoku i punktiranju; često stvara metrički slobodne taktove, pa i vertikalnu polimetriju. Mnoge su joj skladbe zaživjele u nastavi glasovira. Djela su joj objavljena u zagrebačkim izdanjima Album-skladba za najmlađe, 2 (1965), Album jugoslavenskih klavirskih kompozicija za najmlađe, 1 (1966), Solo popijevke hrvatskih skladatelja, 2 (1975), Djela za harfu hrvatskih skladatelja (1993), Ljuven sanak (2004) i Popijevke hrvatskih skladatelja (2005) te časopisu Sv. Cecilija (2002, 1–2), snimljena na CD Hrvatska vokalna lirika (Hrvatsko društvo skladatelja, 1992), Lidija Horvat-Dunjko (Likro Investments, 1997), Snoviđenja (Cantus, 2011), Antologijska djela hrvatske glazbe za glasovirski trio (Cantus, 2012) te u izdanju Croatia Recordsa Dragulji duhovne glazbe (1998), Tamara Jurkić Sviben (2006), Harfosfera (2007) i Začarani klavir (2011), a mnogobrojne snimke sačuvane su u Fonoodjelu Hrvatskoga radija. U Zagrebu su 2012. koncertom obilježene obljetnice njezina rođenja i smrti. Cjelokupna glazbena ostavština sačuvana je u kćeri, pjevačice (mezzosopran) Kristine Beck-Kukavčić.

DJELA (tiskana): Dve Domjanićeve za glas i glasovir, op. 17. Zagreb 1942. — Groteska za glasovir, op. 11. Zagreb 1944. — Lan za glas i glasovir, op. 20. Zagreb 1944, 1969. — Melodrami za glas, glasovir i orkestar (ili glas i glasovir), op. 21. Zagreb 1944, 19692. — Murve za glas i glasovir, op. 1. Zagreb 1944, 1969. — Oblak se gubi u daljini za glas i glasovir, op. 2. Zagreb 1944. — Ruke bolesnog mladića za dublji glas i glasovir, op. 12. Zagreb 1945. — Vuz put za glas i glasovir, op. 14. Zagreb 1945, 1969. — Dvije istarske za dvopjev ili ženski zbor i glasovir, op. 30. Zagreb 1950. — Uspavanka, popijevka. Zagreb 1950. — Utjeha kose za mezzosopran ili bariton i glasovir, op. 4. Zagreb 1957, 1969. — Četiri kompozicije za klavir, op. 50. Zagreb 1963. — Sedam krokija za glasovir, op. 56. Zagreb 1966. — Pet istarskih pjesama za alt i glasovir, op. 32. Zagreb 1969. — Lisinskom za muški glas i glasovir, op. 65. Zagreb 1970. — Mali Ivičin svijet za glasovir, op. 58. Zagreb 1972. — Četiri bagatele za harfu i gudački orkestar, op. 86. Zagreb 1978. — Mali šaroliki svijet za glasovir četveroručno, op. 61. Zagreb 1993. — Osam etida za klavir (op. 26, 66, 71, 87, 91, 99, 100 i 103). Zagreb 1993. — Vokalna lirika za glas i klavir. Zagreb 2002. — Čarobna škrinjica za glasovir četveroručno, op. 79. Zagreb 2004, 20062. — Četiri impresije za flautu i harfu. Zagreb 2004. — Dvije narodne iz Istre, op. 35 za dva glasa i glasovir. Zagreb 2004. — Dvije popijevke za mezzosopran i glasovir (Prosula se sunčina, op. 85 i Če i krova ni, op. 108). Zagreb 2004. — Galop za glasovir, op. 69. Zagreb 2004, 20062. — Impresije za glasovir, op. 64. Zagreb 2004, 20062. — Nokturno za violinu, violončelo i glasovir, op. 84. Zagreb 2004. — Tri valcera za glasovir, op. 76. Zagreb 2004, 20062. — Ples sablasti za violinu i glasovir, op. 97. Zagreb 2007. — Tajanstvenim koracima za violinu i glasovir, op. 96. Zagreb 2007. — Agnus Dei za mezzosopran i orgulje, op. 15. Zagreb 2008. — Skladbe za klavir (op. 13, 24, 29 i 50). Zagreb 2008. — Nepoznatim stazama, ciklus popijevaka za sopran, op. 54. Zagreb 2012. — Ples crnaca za glasovir, op. 36. Zagreb 2012. — Simfonijski ples za orkestar, op. 33. Zagreb 2013. — Istarska barkarola za glasovir, op. 31. Zagreb (s. a.). — Tri preludija za glasovir, op. 25. Zagreb (s. a.).
 
LIT.: V. Ciprin (C-in): Javna priredba Muzičke akademije. Jutarnji list, 26(1937) 9018, str. 11. — J. Andrić: I. Lang, Groteska za veliki orkestar. Obitelj, 16(1944) 21/24, str. 288. — T. Reich: Susreti sa suvremenim kompozitorima Jugoslavije. Zagreb 1972, 138. — E. Krpan: Rijetko izvođena djela. Vjesnik, 35(1975) 10. XII, str. 9. — R. Dobronić-Mazzoni: Harfa u djelima Ivane Lang. Sv. Cecilija, 52(1982) 1, str. 18. — (Nekrolog): Vjesnik, 43(1982) 4. I, str. 16. — K. Cvrljak: Ivana Lang (1912–1982), život i stvaralaštvo (diplomski rad). Muzička akademija u Zagrebu, 1989. — B. Perić-Kempf: Intimistički opus Ivane Lang. Vijenac, 7(1999) 136, str. 40. — K. Lučić: Popis skladbi Ivane Lang. Arti musices, 33(2002) 2, str. 263–288. — S. Miklaušić-Ćeran: Glazbenica Ivana Lang. Cantus, 2003, 121, str. 64–65. — L. Ruck: Skladatelj iz Boljuna. Glas Istre, 60(2003) 13. X, str. 35. — B. Perić-Kempf: Večer posvećena zaboravljenoj Ivani Lang. Novi list, 57(2004)7. VI,str. 17. — M. Špoljarić: Skladateljica u muškome svijetu. Vjesnik, 72(2007) 25. IX, str. 25. — S. Hribar: U spomen na Tihomila Vidošića i Ivanu Lang. Novi list, 66(2012) 16. IV, str. 36. — K. Kos: Ivana Lang. Tonovi, 27(2012) 60, str. 85–87. — S. Miklaušić-Ćeran: (Predgovor). U: Nepoznatim stazama. Zagreb 2012, str. V–VII. — S. Drakulić: Svetkovina za Ivanu Lang. Cantus, 2013, 177/178, str. 7.
 
Ivona Ajanović-Malinar (2013)