Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

LANOVIĆ, Mihajlo, pravnik (Okoli kraj Velike Ludine, 7. IX. 1882 — Zagreb, 16. IV. 1968). U Zagrebu maturirao u klasičnoj gimnaziji 1900, završio studij prava 1904. i doktorirao rigorozom 1905. Radio u sudstvu 1905–06. i Odjelu za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade 1906–18 (od 1917. Vladin tajnik i izvjestitelj Zemaljskoga povjerenstva za popis dohodaka katoličkih crkvenih nadarbina). Kao načelnik odjela za Rimokatoličku crkvu u Ministarstvu vjera u Beogradu 1919–27, sudjelovao u izradbi nacrta zakona o međuvjerskim odnosima 1920. i u pripravi te vođenju neuspjelih pregovora oko sklapanja konkordata između Svete stolice i Kraljevine SHS 1922–25. Na zagrebačkom Pravoslovnom i državoslovnom fakultetu 1924. privatni docent, 1927. izvanredni i od 1928. do umirovljenja 1946. redoviti profesor; predavao opću pravnu povijest, enciklopediju i metodologiju prava, privatno pravo Tripartita, hrvatsku pravnu povijest i crkveno pravo. God. 1943. postao izvanrednim članom Državnoga vijeća NDH, a 1944. članom novoutemeljenoga Pravnoga instituta. Navlastito proučavao kanonsko pravo Katoličke crkve, odnos Crkve i države, hrvatsko-ugarsko pravo Tripartita kao temeljni izvor građanskoga prava u nekim hrvatskim krajevima od XVI. st. do 1853, opću pravnu teoriju i hrvatsku pravnu povijest. Objavio monografije Lukno u Hrvatskoj (Zagreb 1914), Konkordat Jugoslavije s Vatikanom (Beograd 1925), Vjerozakonske zaklade (Zagreb 1927; te god. i u Katoličkom listu, 12–17) i Zapadno-evropski feudalizam i ugarsko-hrvatski donacionalni sustav (Zagreb 1928). Napisao priručnik Privatno pravo Tripartita (Zagreb 1929), u kojem je obradio staleški društveni ustroj, urbarske odnose, donacionalni sustav, regalna prava te organizaciju sudova i sudski postupak u feudalizmu, i prvi suvremeni hrvatski udžbenik pravne teorije Uvod u pravne nauke (Zagreb 1934, 19422). Istaknutije su mu i rasprave Ustavno pravo hrvatske narodne države (Rad JAZU, 1938, 265; 1939, 266), Crkveno pravo u sustavu pravnih nauka (Rad JAZU, 1940, 269) i Stjepan pl. Verböcz, veliki učitelj staroga našega prava (Rad HAZU, 1943, 277), sve tiskano kao p. o. Surađivao u periodicima Pobratim (1897–98), Mjesečnik Pravničkoga družtva u Zagrebu (1912, 1917, 1919), Bogoslovska smotra (1913), Katolički list (1918–19, 1923, 1925), Srpska crkva (1920), Obzor (1921, 1927), Zagreber Tagblatt (1923), Bulletin international de l’Académie yougoslave des sciences et des beaux-arts de Zagreb (1940) i Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (1953, 1955). Priredio Zbirku matičnih propisa valjanih u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji (Zagreb 1908, 1913), s latinskoga preveo odabrane dokumente u knjizi Ugovor s đavlom V. Bayera (Zagreb 1953). Suradnik Hrvatske enciklopedije HIBZ-a, Enciklopedije Jugoslavije i Enciklopedije Leksikografskog zavoda. U knjižnici zagrebačkoga Pravnoga fakulteta čuva se njegov rukopis Crkveno pravo Kraljevine Jugoslavije. Bio redoviti član HAZU od 1941. Služio se pseudonimom Dr. Milanović.

LIT.: Imenik dostojanstvenika, činovnika i javnih službenika Kraljevina Hrvatske i Slavonije. Zagreb 1906–1918. — (O Zbirci matičnih propisa): J. Vučković, Bogoslovski glasnik (Sremski Karlovci), 8(1909) XV/3, str. 219–226. — I. A. Ruspini, Bogoslovska smotra, 4(1913) 4, str. 486–487. — Isti: Haške konvencije o ženidbenom pravu i naši zakoni. Ibid., 3(1912) 2, str. 199–202; 3, str. 305–308; 4, str. 435–440; 4(1913) 2, str. 205–215. — Isti: (O knj. Lukno u Hrvatskoj). Ibid., 5(1914) 4, str. 414–415. — (O knj. Konkordat Jugoslavije s Vatikanom): A. Crnica, Nova revija, 5(1926) 2, str. 179–181. — M. Novak, Obzor, 67(1926) br. 102–108. — I. A. Ruspini, Bogoslovska smotra, 14(1926) str. 181–191. — J. Andrassy (J. A.): (O knj. Zapadno-evropski feudalizam). Obzor, 69(1928) 116, str. 3. — J. Cenkić: (O knj. Vjerozakonske zaklade). Katolički list, 79(1928) 21, str. 263–266; 22, str. 279–282; 23, str. 291–293. — Godišnjak Sveučilišta Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu za školske godine 1924/25–1928/29. Zagreb 1929, 93. — S. Lapajne: (O knj. Privatno pravo Tripartita). Slovenski pravnik (Ljubljana—Celovec), 44(1930) 3/4, str. 108–109. — V. O. Blagojević: (O knj. Uvod u pravne nauke). Branič (Beograd), 22(1934) 5, str. 295–296. — I. Esih (ie): Ustavno pravo hrvatske narodne države. Obzor, 79(1939) 246, str. 2. — (O knj. Crkveno pravo): J. Cenkić, Katolički list, 91(1940) 25, str. 303. — J. Gemmel, Život, 23(1942) 2, str. 161–177; 24(1943) 2, str. 103–126. — Ljetopis HAZU, 1943, 54, str. 7–8, 19–21, 25–26, 34–38, 40, 60, 87, 89, 138–145, 151. — (Obavijest o imenovanju). Mjesečnik Hrvatskoga pravničkoga družtva, 70(1944) 7/8, str. 376. — V. Gogolja i M. Predović: Pravnik dr Mihajlo Lanović. Žumberački kalendar,1967, str. 349–358. — H. Sirotković: (Nekrolog). Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 18(1968) 2, str. 217–218. — Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, 2. Zagreb 1969. — I. Mužić: Katolička crkva u Kraljevini Jugoslaviji. Politički i pravni aspekti konkordata između Svete stolice i Kraljevine Jugoslavije. Split 1978, 14, 49, 54–55, 57–58, 61, 66, 69–70, 240, 243. — H. Sirotković: Tričetvrt stoljeća djelovanja katedre za nacionalnu pravnu povijest na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 33(1983) 3/4, str. 399–400, 402, 404–405. — Pravni fakultet u Zagrebu, II/1. Zagreb 1996, str. 97–99, 307–308, 311, 317–319; IV/1. 1997, str. 453–459. — Ž. Pavić: Prilozi za povijest Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996. — Z. Bartolić: Decretum Ivanuša Pergošića. U: I. Pergošić, Decretum 1574. Čakovec 2003, 424–425, 427, 430–431, 463. — M. Berljak: Katedra kanonskoga prava Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tkalčić, 9(2005) str. 418.
 
Marino Jureković (2013)