Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KULJERIĆ, Igor, skladatelj i dirigent (Šibenik, 1. II. 1938 — Zagreb, 20. IV. 2006). U Zadru 1956. završio gimnaziju, u Zagrebu 1965. diplomirao kompoziciju u S. Šuleka na Muzičkoj akademiji; za studija učio dirigiranje u M. Sachsa u Opernom studiju HNK. Usavršivao se u dirigiranju 1968. u I. Markeviča u Monte Carlu te 1975–76. u elektroakustičkoj glazbi u Studio di fonologia musicale pri talijanskom radiju (RAI) u Milanu. God. 1963–67. korepetitor je u HNK, 1967–68. čembalist i asistent A. Janigra u Zagrebačkim solistima (1967. dirigirao na njihovoj američkoj turneji), 1968–81. i 1984–92. stalni dirigent Simfonijskoga orkestra i Zbora RTV Zagreb (od 1991. HRT; od 1992. honorarni, od 2005. počasni šef-dirigent Zbora, usporedno gostujući dirigent Orkestra), 1981–84. umjetnički direktor Koncertne dvorane »Vatroslav Lisinski«, 1992–94. ravnatelj Opere HNK, gdje je potom do umirovljenja 2003. stalni dirigent; 1971–75. honorarni docent na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Bio je 1977–88. programski direktor Tribine muzičkoga stvaralaštva Jugoslavije u Opatiji, 1980–81. predsjednik Društva skladatelja Hrvatske (poslije Hrvatsko društvo skladatelja, HDS), 1981–83. umjetnički direktor Muzičkoga biennala Zagreb (MBZ), 1984–85. glazbeni direktor Dubrovačkih ljetnih igara te od 1995. do kraja života umjetnički ravnatelj Međunarodnoga natjecanja mladih dirigenata »Lovro pl. Matačić«; od 1982. djelatan u Prosvjetnom saboru Hrvatske (od 1991. Hrvatski sabor kulture, HSK), poglavito kao predsjednik Programskoga savjeta za pjevačke zborove. Opus mu obuhvaća stotinjak izvornih skladba (komorna, orkestralna, zborna, vokalno-instrumentalna, scenska i filmska glazba) te mnogobrojne obradbe. Djela su mu izvođena već za studija, a diplomski mu je rad, balet U posljednjoj ulozi, praizveden u zagrebačkom HNK (koreografija Nevenka Bidjin i Sonja Kastl). Potkraj 1960-ih istražuje nove mogućnosti oblikovanja i strukturiranja zvuka, pri čem ga inspirira isprepletenost skladateljskoga i izvođačkoga u »novoj glazbi«. Počevši s Koncertom za rog i gudače za P. Detičeka (Nagrada JRTV 1967; snimljeno na CD Koncerti za rog, HDS, 1996), kvalitetu i intenzitet takve suradnje naglasio je skladajući za V. Krpana djela Momenti za Vladu (LP ploča Antologija jugoslavenske suvremene klavirske glazbe, 2, Jugoton, 1985. i CD Četiri desetljeća hrvatske glasovirske glazbe, HDS i MBZ, 1995; tiskano Zagreb 2007), Solo-solisti, Solo in quartetto i Solo-tutti (posljednje nagrađeno 1973. Nagradom JRTV i Nagradom »Josip Štolcer Slavenski«, JŠS), za Zagrebački kvartet Impulsi I i Impulsi II (Nagrada JRTV 1971) te za S. Selaka Figurazioni con tromba (LP ploča Antologija hrvatske glazbe, 11, Jugoton, 1971). Sinteze njegovih iskustava s avangardom, tradicijom, elementima pučkoga i arhetipskoga posebno su zamjetne u skladbama Omaggio a Lukačić (Nagrada grada Zagreba 1972; LP ploča Muzički biennale Zagreb 1961–1975, Jugoton, 1975), Koralna predigra (CD Hrvatski skladatelji. Dobronić, Slavenski, Fribec, Kuljerić, Orfej i HRT, 2003), Hrvatski glagoljaški rekvijem (nagrade JŠS i grada Zadra 1996; Nagrada HAZU za 1999; snimljeno na CD, Cantus, HDS i HRT, 2000), Kanconijer te u posljednjoj, Bel kamen kampanela. Svoje je stvaralaštvo nastojao uskladiti i s izvođačkim mogućnostima skladajući u izravnoj svezi s ansamblima i umjetnicima, primjerice sa zadarskim zborovima skladbe Galeotova pesan i Zora puca (CD Hrvatska zborska glazba. Hrvatsko pjevačko glazbeno društvo Zoranić, Orfej, 1998), More i Blagoslovi, Bože, Zadar (CD Zadarski djevojački zbor, Koncertna direkcija Zagreb i HRT, 2000) te sa Zborom HRT Križu, daj nam Ti milosti (CD Ja sam s vama. Hrvatska duhovna glazba, Croatia Records, 1998, Biseri antologijske baštine. Zbor HRT-a, 8 i Kako jelen vrilo traži. Antologijska djela hrvatskih skladatelja 20. stoljeća za zbor, Orfej, 2006; nagrada »Porin« 2007), Dream Music, Osor i Stabat Mater. U praizvedbama i izvedbama mnogih njegovih djela sudjelovale su supruga Vanja, pijanistica (A 3, Silbenski tanac, Cantus), te kći Ivana Bilić, udaraljkašica, koja je praizvela njoj posvećene skladbe Toccata, Chopin op. 17 br. 4 i Barocchiana (CD Follow me. Ivana Bilić, Cantus, HDS i HRT, 2000; tiskano Zagreb 2002–2003), Koncert za marimbu i orkestar (Kuljerićev autorski CD, 2003. i Biseri antologijske baštine. Simfonijski orkestar HRT-a, 9, Orfej, 2006) te Folk-Art II (CD 4 godišnja doba. Gudački kvartet Rucner, Cantus, 2004). Na MBZ praizvedeno mu je dvadesetak djela, među njima Balade Petrice Kerempuha (Nagrada JŠS 1973) i Les échos I (CD Muzički biennale Zagreb na kraju tisućljeća, HDS, MBZ i HRT, 1999) te opere Moć vrline (Nagrada INE 1977), Richard III (nagrade JŠS, »Vladimir Nazor« i grada Zagreba 1987) i Životinjska farma (Nagrada »Boris Papandopulo« 2003). Opera Katarina Zrinska (vlastiti libreto) ostala je nedovršena. Autor je glazbe za moderne balete Nakupljanje (koreografija Nada Kokotović) i Riki Levy (koreograf S. Pervan), a na njegovu je glazbu Lela Gluhak-Buneta koreografirala plesne predstave Continuazioni, Impulsi, Figure I i II, Udvajanje, Balade, Folk-Art I i Kruženja za Zagrebački plesni ansambl (1973–79), Somewhere za Australijski ansambl suvremenoga plesa u Melbourneu (1984) i Fly/Muha za Balet grada Pertha (1987). Skladao je scensku glazbu za četrdesetak dramskih i petnaestak dječjih predstava izvedenih u Zagrebačkom kazalištu mladih, Dramskom kazalištu »Gavella«, zagrebačkom HNK, Glumačkoj družini »Histrion«, Teatru &TD te na Dubrovačkim ljetnim igrama. Autor je glazbe za filmove Z. Berkovića Kontesa Dora (1993) i A. Vrdoljaka Duga, mračna noć (sa S. Leopoldom, 2004; snimljeno na CD, Croatia Records, 2004), nagrađene pulskom Zlatnom arenom za glazbu, te Božić u Beču (B. Schmidt, 1997) i Potonulo groblje (M. Juran, 2002). Obradio je i orkestrirao komičnu operu Doma i u buži oliti Đivo i Pasko (libreto L. Paljetak; prema operi Abroad and at Home A. Grétryja, I. Jarnovića i W. Shielda) te 1980. dirigirao njezinom izvedbom na Osorskim glazbenim večerima (snimljeno na LP ploču, Jugoton, 1980). Obrađivao je i aranžirao djela drugih skladatelja, narodne napjeve, božićne, hebrejske i popularne pjesme za zborove, vokalno-instrumentalne ansamble, komorne sastave, puhačke i tamburaške orkestre (Instrumentalne preobrazbe, snimljeno na CD Glanc bravure CRO tambure, Orfej, 1997). Autor je popijevka i aranžmana za Festival kajkavske popevke Krapina te aranžmana za koncerte s Josipom Lisac (CD Koncert u čast Karla Metikoša, Croatia Records, 2004) i sa sastavom Prljavo kazalište (CD 20 godina. Prljavo kazalište, Crno-bijeli svijet, 1997), na kojima je i dirigirao. Objavljeni su mu autorska LP ploča Suvremeni hrvatski skladatelji. Igor Kuljerić (Jugoton, 1976) i CD Hrvatski suvremeni skladatelji. Igor Kuljerić (Cantus, HDS i HRT, 2003), s kojega su skladbe Valcer (D9-G9) i Koncert za marimbu i orkestar 2004. nagrađene »Porinom«. Pojedinačne su mu skladbe snimljene 1990–2012. i na 13 CD različitih izvođača, pretežno u izdanju Croatia Recordsa i Cantusa, a u Zagrebu mu je tiskano tridesetak skladba u izdanju HSK (autorska zbirka Izabrani zborovi, 1998), HDS i Cantusa. Dobro ovladavši tradicionalnim skladateljskim »zanatom«, što se osjeća i u skladbama koje su rezultat njegovih odvažnih istraživanja u otvorenom prostoru novih glazbenih estetika druge pol. XX. st., mogao je artikulirati vlastitu glazbenu sintezu logičnim izlaženjem iz područja utjecaja tih estetika. Opus mu odražava svijest o nužnosti prihvaćanja određenih iskustava glazbene avangarde, ali i o neodrživosti ideološki upornoga inzistiranja na njezinoj isključivosti, te uvjerenje da su sve estetike uglavnom potrošene i da je najbolje estetsko polazište umjetnikova potreba za djelom. Njegova je dirigentska djelatnost poglavito bila vezana uza Simfonijski orkestar HRT i Zbor HRT, s kojima je nastupao u domovini te s njima, ali i samostalno, gostovao u inozemstvu. Napose je dirigirao izvedbama djela suvremenih stranih i hrvatskih skladatelja (uključivo vlastita), od kojih je mnoga i praizveo, a interpretacije su mu zabilježene na mnogobrojnim snimkama sačuvanim u Fonoodjelu Hrvatskoga radija i na diskografskim izdanjima (za CD Božićni koncert Hrvatskog radija, Orfej, 2005. dobitnik nagrade »Porin« 2006. kao producent). Surađivao u periodicima Muzika (1974), Muzička kultura (1982) i Večernji list (1984–85), u zbornicima Spiridion (Špiro) Brusina (Zadar 1991), Jakov Gotovac i Muka kao nepresušno nadahnuće kulture (Zagreb 2003) te u monografiji Matačić (Zagreb 1996). God. 2004. izabran za redovitoga člana HAZU (2005. u Zagrebu mu je priređen autorski koncert i tiskana prigodnica Igor Kuljerić, s popisom djela). Dobitnik je nagrade za 2004. Osorskih glazbenih večeri, festivala koji mu je bio posvećen 2006, kad mu je u Aleji hrvatskih skladatelja u Osoru postavljeno poprsje (rad N. Vrljića). God. 2008. u seriji Hrvatska glazba izdana je poštanska marka s njegovim likom.

DJELA (praizvedbe): Passacaglia za glasovir. Ljubljana 1961. — Concertino za gudače. Zagreb 1962. — Simfonijske varijacije za orkestar. Zagreb 1963. — Sonatina za glasovir. Beograd 1963. — Koncertna uvertira za simfonijski orkestar. Zagreb 1964. — Večernje novosti. Baletna suita I za simfonijski orkestar. Zagreb 1965. — U posljednjoj ulozi. Baletna suita II za simfonijski orkestar. Zagreb 1965. — U posljednjoj ulozi (Posljednja uloga), balet. Zagreb 1965. — Koncert za rog i gudače. Zagreb 1967. — Momenti za Vladu za glasovir. Zagreb 1968. — Sekvence za komorni orkestar. Graz 1968. — Impulsi I za gudački kvartet i magnetofonsku vrpcu. Opatija 1969. — Continuazioni za simfonijski orkestar. Zagreb 1970. — Figurazioni con tromba za trublju i simfonijski orkestar. Zagreb 1970; druga verzija Zagreb 1976. — Impulsi II za gudački kvartet. Opatija 1971. — Omaggio a Lukačić (Quam pulchra es…) za mješoviti zbor. Dubrovnik 1972; verzija za mješoviti zbor, klavijature i udaraljke Zagreb 1973. — Per archi za komorni orkestar. Zagreb 1972. — Solo in quartetto za glasovir i gudački kvartet. Zagreb 1972. — Solo-solisti za glasovir i 13 gudača. Zagreb 1972. — Solo-tutti za glasovir i simfonijski orkestar. Zagreb 1972. — A 5 za puhački kvintet. Zagreb 1973. — Balade Petrice Kerempuha za tri zbora, tri orkestralne grupe i glumca (stihovi M. Krleža). Zagreb 1973. — Situazioni za harfu. Zagreb 1973. — V megli za mješoviti zbor (stihovi M. Krleža). Zagreb 1973; verzija za mješoviti zbor, udaraljke i magnetofonsku vrpcu Zagreb 1990. — Crn-bel za mješoviti zbor (stihovi F. Galović). Opatija 1974. — Nakupljanje, balet. Zagreb 1974. — A 3 za violinu, violončelo i glasovir. Zagreb 1975. — Les échos I za komorni ansambl. Zagreb 1975. — Sustained Sound za gudače. Opatija 1975. — 2+12 za violu, violončelo i komorni ansambl. Witten 1976. — Les échos II za simfonijski i jazz-orkestar. Opatija 1976. — Ciklame, krvave ciklame za glas i tamburaški orkestar (stihovi D. Domjanić). Krapina 1977; verzija za mješoviti zbor Krapina 1998. — Metamorfoze za glasovirski sekstet. Zagreb 1977. — Moć vrline, opera (libreto D. Miladinović prema noveli Kipić M. Božića). Zagreb 1977. — Duetto za harfu i engleski rog. Opatija 1978. — Galeotova pesan za mješoviti zbor i timpane (stihovi V. Nazor). Zadar 1978. — Leute moj…, kanconijer za glasove i instrumente. Dubrovnik 1978; Kanconijer, verzija za dva glumca, soliste, mješoviti zbor i orkestar (stihovi H. Lucić, I. Lučić i anonimni pjesnici iz zbornika N. Ranjine). Zagreb 1983; revidirana verzija Zagreb 2001. — Double Play za kontrabas solo. Zagreb 1979. — Koralna predigra za simfonijski orkestar. Zagreb 1980; nova verzija Zagreb 1997. — Song za gudački kvartet. Zagreb 1981. — Silbenski tanac za glasovir četveroručno. TV Zagreb 1982. — More za ženski zbor (stihovi J. Pupačić). Zagreb 1983. — Seh duš dan za mješoviti zbor (stihovi V. Nazor). Poreč 1983. — Žalobni pjev za mješoviti zbor i dva glasovira (vokalize). Zagreb 1983. — Risuono di gavotta za simfonijski orkestar. Zagreb 1986. — Richard III, opera (libreto N. Turkalj i Kuljerić prema W. Shakespeareu). Zagreb 1987. — Concertpiece in D za flautu i orkestar. Zagreb 1988. — Instrumentalne preobrazbe. Starohrvatske pučke pjesme za tamburaški orkestar. Zagreb 1988. — Toccata za vibrafon i glasovir. Zagreb 1988. — Blagoslovi, Bože, Zadar za ženski zbor. Zadar 1989; verzija za mješoviti zbor Zadar 2004. — Križu, daj nam Ti milosti za muški zbor (temeljeno na glazbi za predstavu Prikazanje života i muke svetih Ciprijana i Justine, M. Gazarović i T. Maroević, Dubrovačke ljetne igre 1968). Zagreb 1989; Ante Crucem, verzija za gudački orkestar. Dubrovnik 2008. — Tea for Two za violinu i glasovir. Zagreb 1989. — Valcer (D9-G9) za vibrafon, marimbu, klarinet i klavijature. Zagreb 1989. — Chaconne za kvartet udaraljki. Zagreb 1990. — Alleluia za glasovirski trio. Zagreb 1991. — Lied ohne Worte za marimbu. Hannover 1991. — Psychodelic za multiinstrumentalista. Zagreb 1991. — Riki Levy, balet. Sarajevo 1991. — Glazba za Osmana za soliste, mješoviti zbor i simfonijski orkestar (prema epu I. Gundulića). Zagreb 1992. — Dream Music (Sonata od sna) za mezzosopran, bariton, udaraljke, sintesajzer, glasovir i mješoviti zbor (stihovi E. Kišević). Zagreb 1993. — Tri razglednice iz baleta Riki Levy za kvartet saksofona. Zagreb 1993. — Tri rumunjske pjesme za mješoviti zbor. Monfalcone 1993. — Zadarske aklamacije za mješoviti zbor i orgulje. Zagreb 1993. — Zora puca za mješoviti zbor uz glasovir (stihovi P. Preradović). Zadar 1994. — Barocchiana za marimbu i gudače. Zagreb 1995. — Božićni san za zbor i puhački orkestar (stihovi I. Tolj). Zagreb 1995. — Molitva za zbor (stihovi Đ. Sudeta). Međugorje 1995. — Hrvatski glagoljaški (glagoljski) rekvijem za soliste, mješoviti zbor i orkestar. Zadar 1996; verzija za soliste, mješoviti zbor, udaraljke i orgulje Zagreb 2002. — Chopin op. 17 br. 4 za vibrafon i flautu. Opatija 1997. — Serenada za mandolinski orkestar. Imotski 1997. — Silbanski tanac za puhački orkestar. Split 1997. — Chanson triste za gudače (prema glazbi iz baleta Riki Levy). Zagreb 1998. — Dalmatinska pjesma za bas i čembalo. Washington 1998. — Pater noster za glasovirski trio. Dubrovnik 1998. — Variazioni su una melodia croata za čembalo. Washington 1998. — Riki Levy. Pet prizora iz baleta za simfonijski orkestar. Zagreb 1999. — Dessin za flautu i vibrafon (obradba I. Bilić; izvorno za flautu i glasovir). Acqui Terme 2000. — Dvije pjesme za sopran i glasovir (stihovi A. K. Zrinski i F. K. Frankapan). Pula 2000. — Barocchiana za marimbu solo (suautorica I. Bilić). Sofija 2001. — Koncert za marimbu i orkestar (Koncert za Ivanu). Zagreb 2001. — Nerođenoj dragoj za bariton i komorni ansambl (stihovi N. Turkalj). Pula 2002. — Osor za mješoviti zbor (stihovi V. Nazor). Osor 2002. — Arabeska na melodiju G. Rossinija za glasovir. Prag 2003. — Folk-Art II (suautorica I. Bilić) za marimbu i gudače. Zagreb 2003. — Na način silbanskog tanca za glasovir. Zagreb 2003. — Oče naš za bas i glasovir. Berlin 2003. — Pop-koncert za trublju i orkestar. Zagreb 2003. — Stabat Mater za mješoviti zbor. Osor 2003. — Životinjska farma, opera-basna (libreto Kuljerić i S. Bićanić prema G. Orwellu). Zagreb 2003. — Milonga para Jorge Luis Borges (Appassionato) za ansambl violončela. Zadar 2004. — Panova flauta za flautu i harfu. Osor 2004. — Cantus (12 preobrazbi) za violinu i glasovir. Zagreb 2005. — Dies irae za glasovirski trio. Zagreb 2005. — Folk-Art III za glasovir i orkestar flauta. Pariz 2005. — In the Garden of the Clown za flautu, tubu i glasovir. Zagreb 2005. — Osor za bariton i gudače (stihovi L. Paljetak). Osor 2005. — Valcer za glasovir. Zagreb 2005. — Bel kamen kampanela za simfonijski orkestar. Zagreb 2006. — Hrvatska misa (Mostarska) za soliste, zbor i orkestar. Zagreb 2006. — Popis djela i diskografije u: Spomenica preminulim akademicima, 2008, 144, str. 23–39.
 
LIT.: E. Krpan (E. K.): Jedna muzička misao Igora Kuljerića. Telegram, 11(1970) 509, str. 7. — E. Sedak: Oblik kao svjedok oskudne glazbe. U: Novi zvuk. Zagreb 1972, 277–284. — E. Krpan: Dva naraštaja u potrazi za novim zvukom. Natko Devčić i Igor Kuljerić. 15 dana, 18(1975) 3, str. 4–6. — (Intervjui): Start, 1975, 7. V, str. 53–57. — Večernji list, 24(1980) 19–20. IV, str. 47; 31(1987) 11. IV, str. 12–13; 39(1995) 13. I, str. 32–33; 43(1999) 3. X, Pr., str. 18. — Vjesnik, 41(1980) 15. VII, str. 9; 44(1983) 19. III, Pr., str. 8; 45(1984) 26–28. VII, Pr., str. 8–9; 48(1988) 11. V, str. 7; 52(1992) 14. IV, str. 8. — Danas, 2(1983) 60, str. 53–55; 5(1986) 230, str. 34–36. — Vijenac, 4(1996) 67/68, str. 51; 6(1998) 107, str. 29; 9(2001) 184, str. 30; 12(2004) 269, str. 3–4. — Nacional, 3(1997) 22. X, str. 15–17, 58. — Muzički biennale Zagreb (katalog). Zagreb 1999, 75–77; 2003, 54–57. — Slobodna Dalmacija, 57(2000) 9. V, Pr., str. 2. — N. Gligo: Vrijeme glazbe. Zagreb 1977, 74. — K. Kovačević (K. K.): Kuljerić. U: Jugoslovanska glasbena dela. Ljubljana 1980, 235–239. — N. Turkalj: Dodir kroz stoljeća. Oko, 11(1983) 288, str. 16. — A. Tomašek: Tradicija na suvremen način. Ibid., 15(1987) 395, str. 26. — Repertoar hrvatskih kazališta, 1–3. Zagreb 1990–2002. — K. Kovačević: Hrvatski glazbeni trenuci. Zagreb 1990. — (O Hrvatskom glagoljaškom rekvijemu): S. Raca, Cantus, 1996, 88, str. 6–7; 2000, 107, str. 29. — N. Turkalj, Vjesnik 58(1997) 6. V, str. 17. — Muzički biennale Zagreb 1961–2001. Zagreb 2000. — B. Špoljarić: Otok izgubljenog raja. Cantus, 2002, 114, str. 14–15. — Igor Kuljerić. Ljetopis HAZU, 2003, 106, str. 501–503; 2005, 108, str. 496. — I. Brešan: Dostojno Orwellovog predloška. Slobodna Dalmacija, 60(2003) 7. IV, str. 33. — N. Gligo: Hrvatski suvremeni skladatelji. Igor Kuljerić (komentar uz CD 2003). — I. Kocelj: Prava repertoarna skladba. Cantus, 2003, 120, str. 59–60. — N. Turkalj: Spektakl dostojan MBZ-a. Ibid., str. 30–33. — Hrvatsko društvo skladatelja 1945.–2005. Zagreb 2005. — D. Paulik: Hrvatski operni libreto. Zagreb 2005, 217–226. — B. Perić-Kempf: Lice i naličje. Rijeka 2005. — B. Špoljarić: Uz autorsku večer Igora Kuljerića. Cantus, 2005, 132, str. 18–19. — N. Turkalj: Kuljerić naš nasušni. Hrvatsko slovo, 11(2005) 517, str. 19. — (Nekrolozi): T. Gaćeša, Sv. Cecilija, 75(2005) 6, str. 7. — M. Barbieri, Vijenac, 14(2006) 317, str. 22. — E. Krpan, Cantus, 2006, 138, str. 12. — T. Matasović, Zarez, 8(2006) 179, str. 33. — B. Pofuk, Jutarnji list, 8(2006) 22. IV, str. 84. — V. Požgaj, Vjesnik, 67(2006) 21. IV, str. 50. — N. Turkalj, Hrvatsko slovo, 12(2006) 575, str. 26. — N. Gligo, Ljetopis HAZU, 2007, 110, str. 757–760. — T. Matasović: Posveta uzorima i spomenik Silbi. Zarez, 8(2006) 180, str. 29. — Đ. Otržan: In the Garden of the Clown. Cantus, 2006, 139, str. 21. — B. Pofuk: Kuljerićeva umjetnička oporuka i vraćanje duga roditeljima i djetinjstvu. Jutarnji list, 8(2006) 5. V, str. 37. — Sfumato. 10 godina. Zagreb 2007, passim. — V. Požgaj: Glazba za sanjarenje. Vijenac, 15(2007) 339, str. 23. — E. Sedak: Igor Kuljerić. Spomenica preminulim akademicima, 2008, 144, str. 9–20. — Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije. Zagreb 2010, 333–335, 350. — T. Čunko: Hrvatska glazba i Hrvatski radio. Zagreb 2012. — www.igorkuljeric.com (21. XI. 2011).
 
Bosiljka Perić-Kempf (2013)