Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

LATKOVIĆ, Radovan, publicist (Daruvar, 13. VI. 1917 — Acassuso kraj Buenos Airesa, 27. IV. 2002). Brat pravnika i pravnoga povjesničara Božidara. U Zagrebu završio gimnaziju 1936. te ondje i 1938–39. u Parizu studirao pravo. U MH suosnovao 1935. Srednjoškolski pododbor i 1936. Sveučilišni i bio im prvi predsjednik, 1939. postao predsjednikom Kluba slušača prava. Surađivao u periodicima Omladina (1936–39), Hrvatska smotra (1937), Alma mater Croatica (1939–40), Hrvatska revija (1940) i Plava knjiga (1940), sudjelovao u uređivanju i bio suradnik Almanaha hrvatskih sveučilištaraca (1938), Lirike hrvatskih sveučilištaraca (Zagreb 1939) i Uskoka (1940). Za Banovine Hrvatske utamničen u Lepoglavi 1940–41. U doba NDH, kad se razgranala radijska mreža (postaje u Banjoj Luci, Sarajevu, Dubrovniku, Osijeku) i povećao broj pretplatnika, bio ravnatelj Krugovalne postaje Zagreb i 1942–45. Zavoda za krugovalnu službu »Hrvatski krugoval«. Surađivao u izdanjima Hrvatski radio list (1941; Hrvatski krugoval, 1942–43; glavni urednik 1941–43), Hrvatska smotra (1941–43), Plava revija (1941–42), Graničar (1942), Nova Hrvatska (1942), Spremnost (1942), Ustaški godišnjak (1942), Za dom (1942) i Naša domovina, 2 (Zagreb 1943). Izbjegao u svibnju 1945. u Austriju, potom, na poziv K. Draganovića, u Rim, gdje je na Papinskom lateranskom sveučilištu 1947. doktorirao tezom o ustavu Četvrte Francuske Republike. Iselivši se te godine u Buenos Aires, od 1954. do umirovljenja 1982. vodio tvrtku za opremanje ureda. God. 1956. postao članom Hrvatsko-argentinskoga kulturnoga kluba (predsjednik 1969–71), 1960. bio suosnivač Hrvatsko-latinskoameričkoga kulturnoga instituta (predsjednik 1965. i 1984–94) i član uredničkoga odbora časopisa Studia Croatica (glavni urednik 1984–94; suradnik 1976, 1978, 1981–86, 1988–92, 1994, 1997–98, 2002; neki članci objavljeni kao p. o.). Član Hrvatskoga narodnoga vijeća od 1974, sabornik od 1983. i predsjednik njegova Sabora od 1986, nastojao je inozemstvo upoznati s hrvatskim prilikama te je s M. Meštrovićem 1987. napisao deklaraciju Hrvatsko stanovište o Memorandumu Srpske akademije nauka i umetnosti (Saddle River 1987; pretiskano u Hrvatskoj reviji, München —Barcelona 1987, 4; španj. prijevod u: Studia Croatica, 1987, 106; engl. prijevod Saddle River 1988). Iz Vijeća istupio u ožujku 1991. zbog razilaženja i sukoba oko potpore strankama u Hrvatskoj. Surađivao u izdanjima Hrvatska revija (1978–79, 1981, 1983–86, 1989–90, 1992–94, 1997–98), Bleiburg: uzroci i posljedice (München—Barcelona 1988), Hrvatski vjesnik (Melbourne 1988), Nova Matica (1990–92; Matica, 1993, 1995), Hrvatski iseljenički zbornik (1994), Hrvatsko slovo (1995, 1997), Marulić (1995–96, 1998), Budućnost iseljene Hrvatske (Zagreb 1998), napisao predgovor Meštrovićevoj knjizi U borbi za Hrvatsku (Stuttgart 1986) i memoare Živjeli smo i borili se za Hrvatsku (Zagreb 2001).

LIT.: I. Rojnica: Susreti i doživljaji, 2–3. Zagreb 1994–1999. — N. Vončina: Dvanaest prevratnih godina 1941.–1953. Zagreb 1997. — V. Kukavica: (O knj. Živjeli smo i borili se za Hrvatsku). Matica, 51(2001) 7/8, str. 52. — M. Meštrović: U vrtlogu hrvatske politike. Zagreb 2003. — B. Novak: Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću. Zagreb 2005. — I. Dončević: Studia Croatica i Kroatische Berichte. Hrvatski iseljenički zbornik, 2006, str. 144, 146. — M. Jareb: Ustaško-domobranski pokret od nastanka do travnja 1941. Zagreb 2006. — V. Aralica: Matica hrvatska u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Zagreb 2009.
 
Stipe Kljaić (2013)