Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BALASSA, Franjo de Gyarmáth, hrvatski ban (? — Mohač, 29. VIII 1526). Poslije smrti bana Ivaniša Korvina 12. X 1504, imenovao je kralj Vladislav II dva bana za Kraljevinu Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju: Andriju Bota od Bajne i Franju Balassu de Gyarmátha, koji su imali što prije sazvati sabor Kraljevine Slavonije te na njemu raspraviti o mjerama koje treba poduzeti za obranu zemlje. Ali slavonski staleži dočekali su s nepovjerenjem nove banove, koji nisu odmah bili instalirani. Tome je najviše pridonio Bernardin Thuroczy de Ludbreg, jedan od podbanova i župana Križevačke županije, zaprijetivši smrću svakom plemiću koji bi se odazvao tome pozivu, zakazanom od ovih samo »izabranih banova« (bani electi). Kako se imalo na saboru raspraviti i o posjedima pokojnoga bana Ivaniša Korvina, koji su trebali biti vraćeni kruni, Ivaniševa udovica Beatrica Frankapanka je zamolila vladara da se ne odlučuje o tome na slavonskom saboru, koji su sazvali banovi, već na ugarskom. Kralj je zaprijetio Thuroczyju da banove ne smije ometati u preuzimanju banske časti i sazivu sabora, koji je on već prije bio uglavio. Vladislav II je na molbu općine Gradec (30. V 1505) obavijestio banove da je moraju zaštititi i sve što u njoj potroše platiti. Kad se sastao ugarski sabor na Rakoškom polju 28. IX 1505, na njemu je uz ugarske i hrvatske velikaše prisustvovao i B., koji još nije bio uveden u bansku čast. I poslije toga sabora slavonski staleži nisu priznali Franju Balassu za bana jer nije imao posjede u hrvatskom kraljevstvu. Pod takvim čvrstim i jedinstvenim otporom slavonskih staleža, koji i na saboru u Križevcima nisu htjeli priznati Balassu već samo Bota, Vladislav II početkom 1506. imenovao je umjesto njega banom Marka Horvata (zvanog i Mišljenović) iz Kamičca. Kad je Vladislav 25. III 1512. imenovao palatina Emerika Perenya banom Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i kapetanom Senja, odredio je da ga pomažu kao podbanovi bivši ban Franjo B. i Franjo Héderváry. U jesen 1512. Pereny imenuje podbanom i kapetanom Dalmacije i Hrvatske krbavskoga kneza Ivana Karlovića, a u Slavoniji postaje banovac Baltazar Batthyány te je B. prestao biti podban. Jajački ban je bio od 28. svibnja do 28. listopada 1513.

LIT.: Šime Ljubić: Ogledalo književne poviesti jugoslavjanske za podučavanje mladeži, 2. Rieka 1869. — Matija Mesić: Građa mojih razprava u »Radu«. Starine JAZU, 1873, V. — Lajos Thallóczy: Povijest banovine, grada i varoši Jajca 1450–1527 (prev. M. Šufflay). Zagreb 1916. — Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata. Zagreb 19732, IV, 270, 277–278, 296; V, 15.

 
Stjepan Antoljak (1983)