Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KUREPA, Đuro, matematičar (Majske Poljane kraj Gline, 16. VIII. 1907 — Beograd, 2. XI. 1993). Srednju poljoprivrednu školu i gimnaziju završio u Križevcima 1927, matematiku i fiziku diplomirao 1931. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te doktorirao na Sorbonni 1935. tezom Ensembles ordonnés et ramifiés. God. 1931–32. asistent u Matematičkom zavodu Filozofskoga fakulteta, po povratku s usavršivanja u Parizu i Varšavi gimnazijski profesor u Zagrebu 1937. Izabran 1938. za docenta i 1945. za izvanrednoga profesora Filozofskoga fakulteta, od 1946. redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta (predstojnik Matematičkoga zavoda 1943–65). Od 1965. u Beogradu na Prirodno-matematičkom fakultetu redoviti profesor i od 1969. predstojnik Zavoda i katedre za matematiku do umirovljenja 1977, kad mu je dodijeljeno zvanje professor emeritus. Bio je gostujući profesor na sveučilištima u SAD, predavao u gotovo svim europskim državama te Kubi, Iraku, Iranu, Kini i Japanu. Glavna su mu područja rada bila teorija skupova, opća topologija, algebra i teorija brojeva. Posebno se bavio parcijalno uređenim skupovima, Suslinovim problemom, kardinalnim brojevima, hipotezom kontinuuma, aksiomom izbora, načelima indukcije, deskriptivnom teorijom skupova, simetričnim relacijama i grafovima, particijama skupova, teoremima o fiksnoj točki i rešetkama te nenumeričkom distancom i kardinalnim topološkim invarijantama. Glavne rezultate postignuo je u teoriji skupova prinosom o teoriji stabala i uspostavljanjem veze između te teorije i poznatoga Suslinova problema; i danas su u teoriji skupova u standardnoj uporabi pojmovi Kurepin kontinuum, Kurepino stablo, Kurepina hipoteza. Od 1950. sudjelovao je na svim svjetskim matematičkim kongresima, objavio oko 280 radova, surađivao u časopisima Comptes rendus de l’ Académie des sciences (Pariz 1933–34, 1936–37, 1939, 1950, 1952–56, 1959, 1974), Publications mathématiques de l’Université de Belgrade (1935–38), Mathematica (Cluj 1937), Publications mathématiques de l’Institut des hautes études scientifiques (Pariz 1937–38, 1950), Rad JAZU (1938, 1950, 1953, 1955, 1957), Bulletin international de l’Académie yougoslave des sciences et des beaux-arts (1939, 1952, 1954–55), Comptes rendus des séances de la Société des sciences de Varsovie (1939), Obzor (1939–40), Novosti (1940), Revista de ciencias (Lima 1940–41, 1945), Studia mathematica (Varšava 1940), Acta mathematica (Stockholm 1942), Mathematische Annalen (Leipzig 1942, 1953), Glasnik matematičko-fizički i astronomski (1946, 1948, 1952–53, 1955–56, 1958–59, 1963–65; Glasnik matematički, 1967; pokretač i urednik 1946–50), Publications de lʼInstitut mathématique (Beograd 1948, 1950, 1952, 1955, 1962, 1964–66, 1968–69, 1975–77, 1979–80, 1982–83, 1985, 1987–89), Vesnik Društva matematičara i fizičara NR Srbije (Beograd 1949–50, 1952–53; Matematički vesnik, 1969), Zbornik radova SANU (Beograd 1951), Bulletin de la Société mathématique de France (Pariz 1952), Pacific Journal of Mathematics (Berkeley 1952, 1957), Enseignement mathématique (Ženeva 1954–55, 1960), Mathematische Nachrichten (Berlin 1958), Zeitschrift für mathematische Logik und Grundlagen der Mathematik (Berlin 1958), Bollettino della Unione matematica italiana (Bologna 1959, 1974), Fundamenta mathematicae (Varšava 1959), Rendiconti del Seminario matematico (Torino 1959, 1968), Mathematica Balkanica (Beograd, Sofija 1971–74, 1976–78, 1988–89; pokretač i urednik 1971–80), Bulletin mathématique de la Société des sciences mathématiques de la R. S. Roumanie (Bukurešt 1978), Journal of Symbolic Logic (Providence 1979, 1987), Mitteilungen der Mathematischen Gesellschaft in Hamburg (1980), Czechoslovak Mathematical Journal (Prag 1982) i Glas SANU (Beograd 1990); u Beogradu je 1996. objavljena knjiga Selected Papers of Đuro Kurepa. Sudjelovao je u sastavljanju nastavnih programa te samostalno i u suradnji napisao više matematičkih udžbenika i priručnika za osnovnu i srednju školu. Autor je sveučilišnih udžbenika Teorija skupova (Zagreb 1951) i Viša algebra, 1–2 (Zagreb 1965, Beograd 19712, 19793) te priručnika Univerzalni računski sistem CII 10070 (Beograd 1968). Bio je osnivač i predsjednik Društva matematičara i fizičara Hrvatske 1949–51, predsjednik Saveza društava matematičara, fizičara i astronoma Jugoslavije 1955–60, Jugoslavenskoga nacionalnoga komiteta za matematiku 1970–80. i Balkanske matematičke unije 1977–83, dopisni član JAZU od 1951, redoviti član ANUBiH od 1984. i SANU od 1988. te član francuskoga, njemačkoga i američkoga matematičkoga društva. Dobio Nagradu AVNOJ-a 1976.

LIT.: Đuro Kurepa. Ljetopis JAZU 1953, 58, str. 285–287. — Spomenica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta 1874–1974. Zagreb 1974. — E. Stipanić: Akademik i profesor dr Đuro Kurepa. Matematički vesnik (Beograd), 40(1988) 1, str. 87–95. — (Nekrolozi): S. Mardešić, Glasnik matematički, 28(1993) 2, str. 333–343; Ljetopis HAZU, 1994, 97, str. 329–331. — Z. Mamuzić, Matematički vesnik, 46(1994) 1/2, str. 57–61. — Spomenica PMF. 120 godina nastave prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu 1876–1996. Zagreb 1996. — D. Veljan: Profesor Đuro Kurepa. Prirodoslovlje, 7(2007) 1/2, str. 63–74.
 
Robert Krog (2013)