Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

LEBEN, Stane (Stanislav), baletan (Ljubljana, 4. VII. 1938 — Zagreb, 6. II. 2006). Suprug balerine, koreografkinje i pedagoginje Milene. U Ljubljani 1958. završio srednju baletnu školu u Nadežde Murašove; od 1957. član i od 1959. solist Baleta Slovenskoga narodnoga kazališta, gdje je bio zapažen kao Cassio (B. Blacher, Othello, 1961), Slikar (S. Osterc, Iluzije, 1962) i Koščej (I. Stravinski, Žar ptica, 1962). U HNK u Zagrebu od 1962. solist te baletni majstor od 1978. do umirovljenja 1985. Plesač izvrsne tehnike i glumački izražajne interpretacije, ostvario je mnogobrojne glavne i solističke uloge u rasponu od klasičnoga do modernoga repertoara. Među najboljim su mu kreacijama uloge Pulcinelle (I. Stravinski, 1965), Princa Alberta (A. Adam, Giselle, 1965), Mercuzija i Sestre (S. Prokofjev, Romeo i Julija, 1964, i Pepeljuga, 1974), a uspjelo je nastupao i u baletima Labuđe jezero (P. I. Čajkovski; Rotbart, Dvorska luda i pas de trois), Đavo u selu (F. Lhotka; Mirko i Stric), Don Quijote (L. Minkus; pas de deux). Istaknuo se na praizvedbama baleta suvremenih skladatelja kao Mladić (D. Gostuški, Remi), Njegova prošlost (M. Kelemen, Čovjek pred zrcalom) i Helot protagonist(I. Brkanović, Heloti) 1963, On (P. Dešpalj, Varijacije, 1965), Maro i Sokolovo oko (B. Bjelinski, Dubrovačke skice, 1965, i Peter Pan, 1966) te na hrvatskim praizvedbama kao Pentheas (Y. Sicilianos, Bakantice, 1963) i Mladić(Kelemen, Napuštene, 1965). Surađivao s koreografima P. Mlakarom, Sonjom Kastl, Nevenkom Bidjin, I. Sertićem i D. Parlićem. S ansamblom HNK gostovao 1964. i 1967. na Salzburškim svečanim igrama, 1964. na Dubrovačkim ljetnim igrama, 1965. na festivalima u Parizu i Veneciji te 1967. na Bečkim svečanim tjednima. Gostujući solist gradskoga kazališta u Bologni i Kazališta Verdi u Trstu 1967–68.

LIT.: P. Selem: (Osvrt na balet Čovjek pred zrcalom). Telegram, 4(1963) 162, str. 7. — A. Reiching: Festspielhaus plješće zagrebačkom baletu. Večernji list, 6(1964) 25. VIII, str. 7. — N. Turkalj: Romeo i Julija. Telegram,5(1964) 226, str. 7. — Isti: Svečanost pokreta. Večernji list, 6(1964) 7. VIII, str. 7. — Isti: Pulcinella i ono ostalo. Ibid., 7(1965) 13. XI, str. 10. — A. Tomašek: Široki raspon tema. Vjesnik, 26(1965) 17. XII, str. 5. — K. Kovačević: Hrvatski glazbeni trenuci. Zagreb 1990. — (Nekrolozi): Novi list, 59(2006) 9. II, str. 18. — Vijenac, 14(2006) 312, str. 2. — B. Hećimović, M. Barbieri i H. Neubauer: Slovenski umjetnici na hrvatskim pozornicama. Zagreb 2011, 282–284.
 
Višnja Hrbud (2013)