Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KUŠAN, Fran, botaničar (Vučja Luka kraj Sarajeva, 18. X. 1902 — Zagreb, 21. V. 1972). Brat ftizeologa Vjekoslava i pisca i prevoditelja Jakše. Klasičnu gimnaziju završio u Sarajevu 1924, studij prirodopisa i zemljopisa na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu 1926. Usavršivao se iz lihenologije u Beču 1927, doktorirao na zagrebačkom Mudroslovnom fakultetu 1928. tezom Predradnje za floru lišajeva Hrvatske. Profesorski ispit položio 1929, kad je postao asistentom u Botaničkom zavodu Filozofskoga fakulteta. Od 1935. honorarni nastavnik botanike i od 1940. izvanredni profesor na Farmaceutskom odsjeku toga fakulteta, nakon osamostaljenja Farmaceutskoga fakulteta u njem je uredio moderan, funkcionalan i uzorno opremljen Zavod za farmaceutsku botaniku. Od 1945. do kraja života bio je redoviti profesor farmaceutske botanike i predstojnik Zavoda. Za potrebe znanstvenoga i nastavnoga rada pri Farmaceutskom je fakultetu 1947. utemeljio Botanički vrt ljekovitog i otrovnog bilja, koji danas nosi njegovo ime. Osnovao i planinske botaničke vrtove na Medvednici (1938) i u Modrić-dolcu na Velebitu (1967). Bio suosnivač sveučilišnoga Instituta za botaniku u Zagrebu 1960, član Savjeta bioloških instituta u Rovinju i Dubrovniku te predsjednik Republičkoga savjeta za zaštitu prirode. U botaničkom se radu najprije posvetio istraživanju nižih biljaka. Obradivši floru lišaja Hrvatske, BiH, Crne Gore i Makedonije, rezultate istraživanja objavio je u knjizi (1953). Poslije je, baveći se farmaceutskom botanikom, istraživao fiziološke i farmakološke značajke ljekovitoga bilja, ponajprije kadulje (Salvia officinalis), ljubotenskoga čaja ili kotrižnjaka (Sideritis scardica) te pojedinih vrsta iz roda glavulja (Globularia), ali i mnogih vrsta lišaja. Posebna su mu područja rada taksonomsko, fitogeografsko i ekološko proučavanje biljnoga pokrova primorskih planina (Velebit, Dinara, Kamešnica, Mosor, Biokovo); osobito su vrijedni njegovi radovi iz biljne taksonomije u kojima obrađuje polimorfni rod zečina (Centaurea), a od fitogeografskih prikazi vegetacije Kamešnice i Biokova. Napose se bavio životnim uvjetima rijetkih i endemičnih biljaka (Degenia velebitica, Sibiraea croatica, Centaurea cuspidata), a istraživao je i alelopatske odnose među pojedinim biljkama. Člancima i predavanjima popularizirao je botaniku i zaštitu prirode, zauzimao se za osnivanje prirodnih rezervata i planinskih botaničkih vrtova te zagovarao aktivnu i dinamičnu zaštitu kao preduvjet sprječavanja otuđenja čovjeka od prirode. Surađivao je u časopisima Acta botanica Instituti botanici Universitatis Zagrebensis (1928, 1930–36; Acta botanica Croatica, 1969–71), Bulletin international de l’Académie yougoslave des sciences et des beaux-arts (1930, 1933–34, 1936), Prirodoslovna istraživanja (1930, 1933, 1936), Vjesnik ljekarnika (1930, 1941, 1943), Ljetopis JAZU (1931–33, 1936–37), Hedwigia (Dresden 1932, 1934–35), Annales mycologici (Horn 1934), Apotekarski vjesnik (1934, 1936–37, 1940–41), Hrvatski planinar (1934–38; urednik 1935–39), Šumarski list (1935, 1962), Hrvatski geografski glasnik (1939), Naš vrt (1939), Farmaceutski vjesnik (1940–41; Hrvatski farmaceutski vjesnik, 1941–44), Priroda (1940, 1942, 1953, 1955, 1959–62, 1964, 1966–67, 1969, 1971–72; urednik 1942), Glasnik Hrvatskoga prirodoslovnoga društva (1941), Farmaceutski glasnik (1946–48, 1955, 1960–62), Glasnik Biološke sekcije (1947, 1950–53, 1955; Biološki glasnik, 1956, 1960–61; Periodicum biologorum, 1970), Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu (1952, 1956), Lekovite sirovine (Beograd 1953), Naše planine (1954, 1959, 1961, 1966–67, 1969), Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium (Skoplje 1956), Sveučilišni vjesnik (1956–57), Delectus seminum (1958), Biološki list (1961, 1964), Hortikultura (1961, 1964–65, 1967) i Informationes botanicae (1962 –64; pokretač i urednik) te u zbornicima domaćih i inozemnih skupova. Autor je udžbenika i priručnika Ljekovito bilje. Sistematski prikaz najvažnijeg ljekovitog, otrovnog i industrijskog (tehničkog) bilja čitavoga svijeta (Zagreb 1938), Jestivi i otrovni plodovi (Zagreb 1947), Naše ljekovito bilje (Zagreb 1947) i Ljekovito i drugo korisno bilje (Zagreb 1956) te vodiča Velebitski botanički vrt 1480 m (Senj 1971). Pokretač i urednik kataloga Delectus seminum 1947–71, suradnik Hrvatske enciklopedije HIBZ-a, Medicinske, Opće i Šumarske enciklopedije LZ te priručnika Liječnik u kući (Zagreb 1970).

DJELA: Prodromus flore lišaja Jugoslavije. Zagreb 1953. — Biljni pokrov Biokova. Zagreb 1969 (Acta geologica, br. 37). — Biokovo. Makarska 1971.
 
LIT.: H. Wolf: Dr. Fran Kušan. Alma mater Croatica, 4(1940) 4, str. 154. — Dr. Fran Kušan. Apotekarski vjesnik, 22(1940) 2, str. 80–81. — Osnovan Zavod za farmaceutsku botaniku. Vjesnik ljekarnika, 24(1942) 7, str. 157. — Farmaceutski botanički vrt u Zagrebu. Farmaceutski glasnik, 10(1954) 10, str. 444–445. — 75 godina farmaceutske nastave na Sveučilištu u Zagrebu 1882–1957. Zagreb 1958, 32–35, 92, 131–133. — V. Maleković: Posljednja oaza na Velebitu. Vjesnik, 29(1968) 21. XII, str. 11. — (Nekrolozi): Delectus seminum, 1972, str. 1–2. — V. Blašković, Naše planine, 24(1972) 7/8, str. 189–190. — P. Matković i Z. Pavletić, Hortikultura, 39(1972) 3, str. 96. — S. Bertović, Šumarski list, 97(1973) 9/10, str. 412–420. — A. Ž. Lovrić, Priroda, 62(1973) 1, str. 27–28. — P. Matković, Ibid., str. 29–31. — Z. Martinis, Acta botanica Croatica, 32(1973) str. 9–18. — S. Horvatić, Bulletin scientifique, 19(1974) 1/2, str. 26. — Spomenica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta 1874–1974. Zagreb 1974, 126. — S. Bertović i dr.: Velebitski botanički vrt i rezervat. Naše planine, 29(1977) 9/10, str. 193–208. — Spomenica u povodu stote obljetnice osnutka studija farmacije na Sveučilištu u Zagrebu 1882–1982. Zagreb 1983, 104–107, 204–206. — M. D. Grmek i V. Dugački: Hrvatska medicinska bibliografija, I/3. Zagreb 1984, 209–210. — M. Udovičić: Pet kontinenata na dva hektara. Večernji list, 36(1992) 12. X, str. 13. — Spomenica PMF. 120 godina nastave prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu 1876–1996. Zagreb 1996. — V. Grdinić: Ilustrirana povijest hrvatskoga ljekarništva. Zagreb 1997, 446–449. — V. Ivančević: Velebitski botanički vrt. Senjski zbornik, 24(1997) str. 267–282. — V. Grdinić i dr.: Farmaceutsko-biokemijski fakultet: 120 godina iskustva i napretka. Zagreb 2002, 69–70, 86–87, 130–132. — D. Kremer: Farmaceutski botanički vrt »Fran Kušan«. Bilten Hrvatske ljekarničke komore, 4(2009) 1/2, str. 73–79; Priroda, 99(2009) 9, str. 10–15.
 
Stjepan Bertović i Vladimir Grdinić (2013)