Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

LENTIĆ-KUGLI, Ivy (Marija), povjesničarka umjetnosti (Zagreb, 4. VI. 1922 — Zagreb, 13. V. 1993). U Zagrebu završila gimnaziju 1941. Do 1946. zaposlena u obiteljskoj knjižari St. Kugli; izučila knjižarsko-papirničarsku struku i položila ispit za trgovačkoga pomoćnika. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1947. diplomirala povijest umjetnosti i arheologiju, 1973. doktorirala tezom Historijska urbanistička cjelina grada Varaždina (dopunjeno tiskano pod naslovom Povijesna urbana cjelina grada Varaždina. Zagreb 1977). Od 1949. radila u Savjetu za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti pri Predsjedništvu Vlade NRH, od 1952. kao kustosica u Strossmayerovoj galeriji starih majstora JAZU, od 1958. na stručnom je usavršivanju u Italiji, od 1962. zaposlena u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Varaždinu (od 1965. ravnateljica), a od 1967. do umirovljenja 1982. u Zagrebu u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture. Bavila se poviješću arhitekture, pri čem se usredotočila na povijesne urbane cjeline (Čakovec, Dubrovnik, Osijek, Požega, Varaždinske Toplice), posebno varaždinsku, o kojoj je napisala knjige Varaždin nakon požara 1776. godine (Zagreb 1973), Varaždinski graditelji i zidari od 1700. do 1850. godine (Zagreb 1981) i Zgrade varaždinske povijesne jezgre (Zagreb 2001). Zanimala se i za oblikovne, funkcionalne i društvene aspekte urbanoga razvoja te je proširila zanimanje i na umjetnički obrt (urari, stolari, zidari i tesari) i društveni i javni život građana (plesnjaci, strjeljane i dr.). Bavila se i slikarstvom, osobito baroknim (B. Grueber, A. Keller, J. Sartori), i kiparstvom; autorica je izložba Bernardo Bobić (Zagreb 1958) i Flamanski i nizozemski slikari XVII. i XVIII. st. (Udine 1961), dijelova o slikarstvu na izložbama Umjetnost XVIII. st. u Slavoniji (Osijek 1971) i Isusovačka baština u Hrvata (Zagreb 1993) te tekstova u popratnim katalozima. Radove o graditeljskom nasljeđu i dotad nepoznatim graditeljima, umjetnicima i obrtnicima, temeljene na arhivskom istraživanju, objavljivala u periodicima Bulletin JAZU (1953, 1956–58, 1962, 1980–81), Čovjek i prostor (1955, 1957, 1962, 1966, 1981), Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (1957, 1968–75, 1977–80), Peristil (1962, 1971–72, 1975–76, 1979, 1982, 1991), Varaždinske vijesti (1962–63), Kaj (1970, 1978), Senjski zbornik (1971–73, 1975, 1981–82), Život umjetnosti (1972), Arhitektura (1973, 1975, 1981), Osječki zbornik (1973–75, 1977, 1979), Godišnjak Gradskog muzeja Varaždin (1975, 1981), Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske (1978–79, 1988–89), Streljaštvo (1982) i Radovi Instituta za povijest umjetnosti (1985, 1988–89) te izdanjima Požega 1227–1977 (Slavonska Požega 1977), Varaždinski zbornik (Varaždin 1983), Gradska kultura na Balkanu (Beograd 1988) i Isusovačka crkva i samostan u Varaždinu (Zagreb 1988). Sa suprugom I. Lentićem provela je inventarizaciju i stručnu obradbu sakralne umjetnosti na varaždinskom i međimurskom području. Kao vanjska suradnica (od 1964) Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu sudjelovala je u projektima s temama barokne i klasicističke arhitekture i urbanih cjelina (Varaždin, Dubrovnik i dr.) te na umjetničkoj topografiji Koprivnice (1986). Surađivala u izdanjima LZ (HBL, Likovna enciklopedija Jugoslavije i Enciklopedija hrvatske umjetnosti). Prevela likovnu monografiju British Museum London (Zagreb—Ljubljana—Beograd 1970).

LIT.: T. Premerl: Kontinuirano istraživanje graditeljske baštine. Čovjek i prostor, 29(1981) 12, str. 26. — Ž. Laszlo: Dr. Ivy Lentić-Kugli. Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 32(1983) 1, str. 19. — (Nekrolozi): O. Maruševski i M. Mirković, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 18–19(1992–93) str. 165–167. — T. Đurić, Kaj, 26(1993) 5/6, str. 98. — O. Maruševski, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 1993, XVII/2, str. 163. — B. Šurina: Bibliografija radova dr. Ivy Lentić-Kugli. Ibid., str. 164–166. — A. Braun: Zgrade varaždinske povijesne jezgre. Prostor, 10(2002) 1, str. 101.
 
Ana Šeparović (2013)