LORKOVIĆ, Blaž

traži dalje ...

LORKOVIĆ, Blaž, ekonomski pisac, pravnik i prozaik (Jarče Polje kraj Novigrada na Dobri, 29. I. 1839 — Zagreb, 17. II. 1892). U Zagrebu maturirao u klasičnoj gimnaziji 1863. i završio pravni studij 1866, u Grazu doktorirao rigorozom 1871. Na Pravoslovnoj akademiji (Pravoslovni i državoslovni fakultet od 1874) u Zagrebu imenovan je 1871. namjesnim učiteljem nacionalne ekonomije, financijalne znanosti i financijalnoga zakonoslovlja, 1873. izvanrednim i 1874. redovitim profesorom; dekan Fakulteta 1876–77. i 1885–86, rektor Zagrebačkoga sveučilišta 1883–84. Bio je pristaša reformnih nastojanja bana I. Mažuranića, član Narodne stranke i 1875–78. zastupnik u Hrvatskom saboru (1880. prešao u Neodvisnu narodnu stranku); kao gradski zastupnik 1881–85. zaslužan za preustroj uprave i izradbu novoga gradskoga statuta. Navlastito je proučavao razvoj europskih ekonomskih doktrina i analizirao svjetske gospodarske, političke i društvene prilike promičući očuvanje hrvatskoga nacionalnoga i kulturnoga identiteta, političke probitke te gospodarsko prosvjećivanje i napredak. U knjizi Počela političke ekonomije (1889), koja se drži prvim modernim hrvatskim priručnikom političke ekonomije, prikazao je glavne sastavnice gospodarskoga sustava, dao smjernice za gospodarenje na načelima slobodnoga poduzetništva, povijesni pregled političke ekonomije i iscrpnu znanstvenu i stručnu literaturu te pridonio razvoju hrvatskoga gospodarskoga nazivlja. U raspravi Kakovo bijaše gospodarsko stanje Hrvatske u XVIII. stoljeću (Pozor, 1883, 242) predstavio je poglavito djelovanje N. Škrlca Lomničkoga, a u radu Sadanje stanje gospodarske nauke (Rad JAZU, 1891, 103) kritički obradio pojedine škole političke ekonomije u XVIII. i XIX. st.; surađivao u periodicima Arkiv za povjestnicu jugoslavensku (1863), Naše gore list (1865–66; urednik 1861–66), Narodne novine (1873), Vienac (1873, 1875, 1879, 1881, 1891), Trgovački viestnik (1879), Dragoljub (kalendar, 1882). Prijevodima i preradbama djela s francuskoga i njemačkoga (J. J. Rapet, Razgovori o narodnom gospodarstvu. Zagreb 1880; L. von Stein, Žena u kući i u družtvu. Zagreb 1883), raspravama te javnim predavanjima popularizirao je ekonomsku znanost i skretao pozornost na gospodarsko-društvena pitanja. Suutemeljitelj je 1875, tajnik 1875–83. i počasni član 1884. Pravničkoga društva te urednik Mjesečnika Pravničkoga družtva u Zagrebu 1875–91 (1877–80. suurednik). Zapisci predavanja studentima tiskani su pod naslovom Politička ekonomija (Zagreb 1995), a njegov dnevnik, kojim se služio F. Vrbanić, zagubljen je. Bio je redoviti član JAZU od 1890. Od 1995. u RH se dodjeljuje odličje Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića za osobite zasluge u gospodarstvu, a o 100. obljetnici smrti izdana je poštanska marka s njegovim likom. — Pjesmama se javio 1856–57. kao urednik poučnoga zabavnoga lista Smilje. U protorealističkim novelama s temama iz suvremenoga života kritički se postavio prema mentalitetu i moralu neprosvijećenoga građanstva (Nevjera za vjeru. Naše gore list, 1861, 8–15, 21–24; Sliepac. Glasonoša, 1862, 1–7; Otčevi griesi. Dragoljub, 1867, 28–33; Kažnjena taština. Vienac, 1872, 42–45), u putopisnoj prozi Putne sgode i nesgode (Naše gore list, 1865, 1–9) komentirao nepovoljne socijalne prilike na selu te u šaljivu tonu opisao zgode s pješačenja po Hrvatskom zagorju. U romanu Izpoviest (Dragoljub, 1868, 26–37), služeći se podatcima o A. Nemčiću, autentičnu biografsku građu iznio je u epistolarnoj formi s više pošiljatelja i primatelja, stvorivši u hrvatskoj književnosti prvi roman s multiperspektivnim pripovijedanjem. U mozaičnoj pripovjednoj konstrukciji s potankim prikazom duševne drame glavnoga lika posredno je opisan društveni kontekst 1840-ih te krug iliraca kojemu je Nemčić pripadao. Napisan prema goetheovskom romanesknom uzoru i portretu romantičkoga junaka, zahvaljujući uspjelu romansiranju faktografske građe Izpoviest je najbolji hrvatski roman prije A. Šenoe (K. Nemec). Književnim prilozima surađivao i u kalendaru Dragoljub (1863–64) te Viencu (1869–70, 1872). Potpisivao se B. L., B. L-ć., Bl. L. i L.

DJELA: Počela političke ekonomije ili nauke obćega gospodarstva. Zagreb 1889 (pretisak 1993). — Izbori iz djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 33. Zagreb 1969, 321–372. — Izabrana djela. Stoljeća hrvatske književnosti. Zagreb 2002, 31–190.
 
LIT.: (O knj. Razgovori o narodnom gospodarstvu). Agramer Zeitung, 56(1881) 26. II, str. 3–4. — (O knj. Žena u kući i u družtvu): Hrvatska vila, 3(1883–84) 45, str. 716–717. — Iskra, 1(1884) 15, str. 59–60. — Književna smotra, 3(1885) 3, str. 20–23; 4, str. 28–29; 5, str. 35–36. — (O knj. Počela političke ekonomije): Ljetopis JAZU, 1889, 4, str. 75; 1890, 5, str. 73–74, 80–82; 1891, 6, str. 47, 52, 56, 58–61, 72, 76, 156. — Narodne novine, 55(1889) 22. VII, str. 4. — Dr. Gj. V., Obzor, 30(1889) 10. IX, str. 1–2. — I. Bilić, Financijska praksa, 17(1993) 4, str. 385–388. — (Nekrolozi): Gospodarski list, 40(1892) 4, str. 25; Hrvatska, 1892, 39, str. 2; Mjesečnik Pravničkoga družtva u Zagrebu, 18(1892) 2, str. 55, 101–104; Obzor, 33(1892) 18. II, str. 1; Prijatelj naroda, 5(1892) 3. III, str. 6; Vienac, 24(1892) 8, str. 127. — J. Ibler: Gospodarsko-šumarska jubilarna izložba Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga družtva u Zagrebu godine 1891. Zagreb 1892, 6, 14, 29, 217. — F. Vrbanić: Dr. Blaž Lorković. Ljetopis JAZU, 1892, 7, str. 136–183. — Spomenica o 25-godišnjem postojanju Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Zagreb 1900. — V. Dukat (Vl. D.): Nemčićeve ljubavi. Savremenik, 14(1919) 3, str. 149–150. — Sveučilište Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Zagrebu 1874–1924. Zagreb 1925, 52–53, 105, 108. — V. Lunaček: U spomen profesora Blaža Lorkovića. Godišnjak Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1(1941) str. 5–12. — (O 50. obljetnici smrti): Mjesečnik Hrvatskoga pravničkoga društva, 68(1942) 9/12, str. 393–397. — S. Deželić, Gospodarstvo, 3(1943) 4, str. 7. — Dr. S. H.: Rektorat dra Blaža Lorkovića. Alma mater Croatica, 7(1943–44) 1/4, str. 96–97. — A. Barac: Hrvatska novela do Šenoine smrti. Rad JAZU, 1952, 290, str. 29–30. — J. Ravlić: Blaž Lorković. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 33. Zagreb 1969, 309–316. — M. Despot: Industrija i trgovina građanske Hrvatske 1873–1880. Zagreb 1979, 34, 38, 94–99, 104, 112, 133–135, 145, 150, 152. — D. Pavličević: Ekonomska i društveno-politička djelatnost Blaža Lorkovića. U: Prilozi za povijest ekonomske misli na tlu Jugoslavije od 15–20. stoljeća. Zagreb 1984, 249–269. — Z. Herkov: Iz povijesti javnih financija, financijskog prava i razvitka financijske znanosti Hrvatske. Zagreb 1985, 215–217. — L. Pejić: Razvoj ekonomske misli u jugoslovenskim zemljama do prvog i u Jugoslaviji između dva svetska rata. Beograd 1986, 105–111. — M. Babić: Ekonomska djela Blaža Lorkovića. Hrvatska, 1994, 1, str. 78–92. — K. Nemec: Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća. Zagreb 1994. — S. Vranjican: (Pogovor). U: Politička ekonomija. Zagreb 1995, 295–314. — Pravni fakultet u Zagrebu, I/1. Zagreb 1996, str. 73, 78, 83, 91; IV/1. 1997, str. 209–213. — V. Lunaček: Povijest ekonomskih doktrina. Zagreb 1996, 197, 200, 205, 267, 319, 437. — Ž. Pavić: Prilozi za povijest Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996. — S. Polovina: (O knj. Politička ekonomija). Hrvatska gospodarska revija, 45(1996) 4, str. 609–614. — M. Puškarić: Blaž Lorković, hrvatski ekonomist i prosvjetitelj. Zagreb 1996. — D. Jelčić: Književnost u čistilištu. Zagreb 1999. — K. Nemec: Prvi hrvatski roman »u listovih«. Dani Hvarskog kazališta, 25. Split 1999. — 140 godina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 1861 – 2001. Zagreb 2001, 62–63, 214. — K. Nemec: Predgovor. U: B. Lorković, Izabrana djela. Zagreb 2002, 11–19. — Ž. Pavić: Ključni momenti u razvoju upravnog obrazovanja na hrvatskim područjima. Hrvatska javna uprava, 4(2002) 2, str. 330–331.
 
Danijela Kuliš, Marino Jureković i Tea Rogić Musa (2015–2021)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

LORKOVIĆ, Blaž. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/11900>.