MARKS, Aleksandar, redatelj i crtač animiranih filmova te ilustrator (Čazma, 29. VI. 1922 — Zagreb, 7. IX. 2002). U Zagrebu završio gimnaziju 1942, potom polazio Obrtnu školu te 1944–45. studirao slikarstvo na ALU. Od 1952. u Duga-filmu sudjeluje u pokušajima proizvodnje animiranoga filma, potom u Zora-filmu postupno razvija stilizirani crtež i inovativnu reduciranu animaciju kao crtač likova u prvom hrvatskom animiranom filmu u boji (Crvenkapica, J. Sudar, 1954) te kao glavni crtač u reklamnim crtanim filmovima D. Vukotića (1954–55). Jedan od začetnika Studija za crtani film u Zagreb-filmu, isprva je glavni crtač na filmovima Vukotića (Nestašni robot, 1956, Cowboy Jimmy i Čarobni zvuci, 1957) i N. Kostelca (Na livadi, 1957, nagrada za likovno rješenje na festivalu u Puli), u kojima afirmira grafičku dotjeranost i čistoću. Zatim s V. Mimicom u njegovim filmovima (Samac i Happy End, 1958; Kod fotografa, Inspektor se vratio kući i Jaje, 1959; Perpetuum & mobile, Ltd., 1961; Mala kronika, 1962; Tifusari, 1963) razvija nov pristup animaciji: osmišljavajući osebujne ambijente, slojevite kompozicije dvodimenzionalnih prostora po kojima se kreću plošni likovi, od 1959. s V. Jutrišom kao glavnim animatorom stvara izraz na tragu nadrealizma, katkad na granici apstraktnoga. Među prvacima Zagrebačke škole crtanoga filma izdvojio se profinjenim pročišćenim grafizmom, sraslim s Jutrišinom reduciranom animacijom, te jedinstvenom sklonošću zastrašujućemu i pesimističnomu. Zajedno režiraju od 1960. Stvaraju dražesne dječje filmove (Proljetni zvuci, 1960; Bijeli osvetnik, 1962; Moderna basna, 1965; Mrav dobra srca, 1965, Lav sv. Marka za film za djecu na Međunarodnoj filmskoj smotri u Veneciji 1966, prema poemi B. Crnčevića, i slikovnica, Zagreb 1969; Mala sirena, 1969; Pčelica je rođena i nastavak U paukovoj mreži, 1971; Kako je Ana kupila kruh, 1980; Šaran, 1981) te one tjeskobnih subjektivnih svjetova nastale pod dojmom proze E. T. A. Hoffmanna, F. Kafke, E. A. Poea i A. S. Puškina (Criticus, 1962; Metamorfoza, 1964, II. nagrade na festivalima u Locarnu i Leipzigu 1965; Sizif, 1967; Pauk, 1969, II. nagrada na festivalu fantastičnoga filma u Trstu 1970; Homo 2, 1974; Mòra, 1977; Pogrebnik, 1979; Crna ptica, 1980; Opsesija, 1982), među kojima se izdvaja Muha (1966, prema Mimičinu scenariju, Grand prix u Oberhausenu 1966, I. nagrada za animirani film i nagrada kritike na Festivalu jugoslavenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu, II. nagrada u Trstu i Nagrada grada Zagreba 1967, Grand prix na festivalu u Chicagu 1972, nagrada za režiju na festivalu filma fantastike i strave u Sitgesu 1982), u kojem sugestivnom ekspresionističkom grafikom monumentalnih oblika, animiranom krajnje reduciranim pokretom, ostvaruju novu razinu modernističke stilizacije svojstvene Zagrebačkoj školi. Također s Jutrišom u talijansko-hrvatskoj koprodukciji realizira filmove Ecce homo (1972, s M. Massiminom Garniérom, I. nagrada u Trstu i nagrada žirija mladih u Oberhausenu) i Zmijski jezik (1973, s A. Raparellijem, u međunarodnoj seriji Le Favole d’Europa) te segment u kanadsko-hrvatskom dugometražnom omnibus-filmu Man the Polluter (1973), a film Kravar Marko (1975) kao glavni crtač režira s N. Petričićem. Samostalno režira »mini-film« Letač (1971) i film za djecu Tko je Videku napravio košuljicu (1981, prema priči F. Levstika). Ilustracije je isprva objavljivao pretežno u periodicima (Ustaška uzdanica, 1941; Hrvatska mladost, 1942–44; Telegram, 1961–63; Paradoks, 1968), napose 1956–65. u Republici, u kojoj je figuralnim kompozicijama likovno opremao novele (S. Novak, Tvrdi grad, 1957, 9), potom je sugestivnim i jednostavnim crtežom ilustrirao mnogobrojna izdanja Školske knjige – početnice, čitanke i udžbenike (E. Vajnaht, Naš put, 1970, i Dobro jutro, 1981; Neda Bendelja i Vajnaht, Sunčeva ljuljačka, 1983, sve s P. Štalterom; A. Krstulović i Heidi Lovrić, Wir sprechen Deutsch, 1979; J. Bukša, Gizela Bolkovac-Bukša i M. Omčikus, U mom domu i oko njega, 1981, sa Štalterom; Stanka Pavuna i Vera Hruš, Skaži po-russki, požalujsta, 1989) te lektirna izdanja (D. Horkić, Čađave zgode, 1971, sa Štalterom, Nagrada »Grigor Vitez« za ilustraciju; D. Defoe, Robinson Crusoe, 1986; V. Kikaj, Bijeli dvori, 1986) – publicistička djela (Z. Glik, Partizanska godina, 1963; W. Eschker, Otrov i protuotrov, 1985) i slikovnice (B. Prosenjak, Miš, 1997), sve tiskano u Zagrebu. Ilustrirao promidžbena izdanja Standard konfekcije 1970-ih te omote gramofonskih ploča za Jugoton i Croatia Records 1980-ih i 1990-ih. Bavio se kratko i crtanjem stripova – nastavio 1953. rad A. Maurovića na Neznancu (pet nastavaka) u Horizontovu zabavniku i započeo Posljednji vrtirep (nedovršeno) u Novinama mladih, oba prema scenarijima N. Fulgosija – te ilustracijom humoreska i karikaturom (Horizont, Horizontov zabavnik, Novela, Novine mladih, Kerempuh). Izrađivao lutke za dječje lutkarske filmove Zora-filma u koprodukciji s čehoslovačkim poduzećem Krátký film (Plačljivica, 1958; Stolac, 1959; Bodljan pticolovac, 1961) te za dječje emisije TV Zagreb (Udruženje radoznalih, 1965–68; Bistrooki, 1972–75). Djela su mu izlagana na skupnim izložbama Zagrebački salon (1972, 1980, 1983), Animacija (Zagreb 1974), Zgraf (Zagreb 1975, 1978), Exat 51 i Nove tendencije (Cascais 2001), Hrvatski časopisi za djecu i mladež (Zagreb 2004), Zagrebačka škola crtanoga filma (Rijeka i Novigrad 2009), Surogat stvarnosti. Pola stoljeća hrvatske animacije (Zagreb 2011), Signali nad gradom (Rijeka 2015) i Od imaginacije do animacije. Šest desetljeća Zagreb filma (Zagreb 2020) te na samostalnima u Čakovcu (2001) i Čazmi (2002). Dobio Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo 1981. Djela su mu pohranjena u Grafičkoj zbirci NSK u Zagrebu, Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci te u Čazmi u memorijalnoj zbirci Gradskoga muzeja i Galeriji »Aleksandar Marks« (otvoreno 2002).
LIT.: F. Hadžić: Na vrhuncu kvalitete – na rubu sumnje. Filmska kultura, 2(1958) 8, str. 13–14. — R. Munitić: Bravurozna ravnoteža. Ibid., 11(1967) 54, str. 2, 4–6. — Isti: Poetski krug apsurda. Ibid., 12(1968) 61, str. 62. — P. Volk: Estetika moderne animacije. Zagrebačka škola crtanog filma. Beograd 1970, 47, 50, 96, 103, 111, 153–165. — R. Holloway: Z is for Zagreb. London—South Brunswick—New York 1972, 12, 14–16, 23–26, 37–40, 45–48. — R. Munitić: O animaciji (ogledi). Beograd—Pančevo 1973, 11, 42–43. — H. Turković: Mala rekapitulacija razvitka crtanog filma u Zagrebu. Film, 2(1976) 5/7, str. 59. — R. Munitić: U traganju za savršenstvom. Mogućnosti, 24(1977) 8/9, str. 888, 895–896, 898–900. — Zagrebački krug crtanog filma, 1–4. Zagreb 1978–1986. — R. Munitić: Kinematografska animacija u Jugoslaviji. Beograd 1979, passim. — Ž. Vnuk: Desetina lufta noge. Vjesnik, 41(1980) 16. XI, str. 8. — R. Munitić: Kritička retrospektiva Zagrebačke škole crtanog filma. Zagreb 1982, 16, 19, 23, 25–26. — Isti: Uvod u estetiku kinematografske animacije. Zagreb 1982. — N. Pata: Život u fantaziji crtanog filma. Zagreb 1984, passim. — P. Volk: Istorija jugoslovenskog filma. Beograd 1986. — A. Cvitanović: Bibliografija. Školska knjiga 1950–1990. Zagreb 1990. — R. Javor: Suvremeni hrvatski slikari kao ilustratori knjiga za djecu. Umjetnost i dijete, 23(1991) 4, str. 204–205. — G. Bendazzi: Cartoons. One Hundred Years of Cinema Animation. London—Paris—Rome 1994. — N. Pata: Majstori zagrebačkoga crtanog filma. Zagreb 1996, 26, 30, 35, 38, 46, 70, 111–114. — I. Škrabalo: 101 godina filma u Hrvatskoj 1896–1997. Zagreb 1998. — (Nekrolozi): E. Babić-Marković, Hrvatsko slovo, 8(2002) 387, str. 21. — M. Jelić, Jutarnji list, 5(2002) 13. IX, str. 60. — J. Marušić: Razumjeli smo se, domine. Hrvatski filmski ljetopis, 9(2003) 33, str. 77–82. — M. Ajanović: Animacija i realizam. Zagreb 2004. — J. Marušić i dr.: Alkemija animiranog filma. Zagreb 2004. — M. Ajanović: Karikatura i pokret. Zagreb 2008. — R. Aljinović: Neznančeva priča. U: Neznanac (strip-album). Zagreb 2009, 63–64, 68. — G. Bendazzi: Animation – A World History, 2. Boca Raton 2016. — Aleksandar Marks. Čazma 2022. — Pedeset godina Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta Zagreb. Zagreb 2022. — P. Kiš Terbovc: Tajni život kralja školskih ilustracija. Jutarnji list, 2023, 31. VIII, str. 20–21.
Marina Ljubić i Redakcija (2016–2026)
