Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

MARIČIĆ, Siniša, kemičar, biofizičar i informatolog (Skoplje, 28. IX. 1926 — Zagreb, 31. X. 2017). U Zagrebu završio gimnaziju 1945, diplomirao 1951. na Kemijsko-tehnološkom odjelu Tehničkoga fakulteta i doktorirao 1959. na PMF tezom Ispitivanje hidrata molibden(VI)oksida i Cajzeove soli metodom nuklearne magnetske rezonancije. Suradnik tehnike zagrebačkoga Mjesnoga komiteta KPH od 1942. do uhićenja u travnju 1943 (pušten u lipnju), u siječnju 1945. prešao na područje pod nadzorom NOVJ (dodijeljen Agitpropu). U Zagrebu bio voditelj Kemijsko-tehnološkoga odjela u Institutu za lake metale 1951–53. i pogonski inženjer u Plivi 1953–55, od 1955. radio u IRB. Odande upućen na usavršivanje iz nuklearne magnetske rezonancije (NMR) na Sveučilištu u Leedsu, nakon povratka 1957–59. vodio gradnju prvoga takvoga uređaja niske razlučivosti u Hrvatskoj, potom Laboratorij za NMR te 1963–64. bio pročelnik Odjela za čvrsto stanje. Od 1965. u Zagrebu radio u sveučilišnom Institutu za biologiju (isprva predstojnik Odjela za biofiziku, potom direktor; iz molekularne biofizike usavršivao se na Pennsylvanijskom sveučilištu u Philadelphiji 1965–66), od 1974. u Imunološkom zavodu (voditelj Laboratorija za molekularnu biofiziku), od 1978. do umirovljenja u zvanju znanstvenoga savjetnika 1986. u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci (utemeljio i vodio Studijsku biblioteku). Supokretač poslijediplomskoga studija makromolekularnih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu 1971. Isprva istraživao postupke preradbe boksita u aluminij, potom, s pomoću NMR, veze spojeva plemenitih plinova te ulogu molekula vode u biološkim strukturama. Razvio je metodu protonske magnetske relaksacije kojom je istraživao odnos strukture i funkcije proteina, posebice evolucijski različitih hemoproteina. Od kraja 1970-ih bavio se znanstvenom komunikacijom (osobito bibliometrijom, bibliografijom i dostupnošću publikacija) u područjima strukturne, fizikalne i anorganske kemije, biofizike te informacijskih znanosti. Znanstvene i stručne članke objavljivao u časopisima Arhiv za kemiju (1951, 1953–55; Croatica chemica acta, 1956, 1960–63, 1968–69, 1973–74, 1976–78; urednik 1980–84), Kolloid-Zeitschrift (Darmstadt 1951), Tehnički pregled (1952–53), Kemija u industriji (1954, 1957–58, 1975), Zeitschrift für anorganische und allgemeine Chemie (Leipzig 1954), Acta chemica Scandinavica (Kopenhagen 1956), Journal of the Chemical Society (London 1958, 1963), Journal of Chemical Physics (New York 1963), Journal of Inorganic and Nuclear Chemistry (Oxford 1963), Berichte der Bunsengesellschaft für physikalische Chemie (Weinheim 1964), Biochimica et biophysica acta (Amsterdam 1964, 1968, 1971, 1976–77), Nature (London 1967, 1999), Encyclopaedia moderna (1969), Priroda (1970, 2002), Periodicum biologorum (1971, 1981, 1990), Biopolymers (New York 1973–74), Journal of Magnetic Resonance (San Diego 1973), Biophysical Chemistry (Amsterdam 1974, 1976–77, 1982), Archives of Biochemistry and Biophysics (New York 1975), Biochemical Education (Leeds 1975), Journal of Colloid and Interface Science (New York 1975), International Journal of Biochemistry (Oxford 1976, 1978), International Journal of Peptide and Protein Research (Kopenhagen 1976), Kulturni radnik (1977–78, 1981), Scientia Yugoslavica (1977, 1980–83, 1986, 1988–90; urednik 1981–89. te istoimenoga niza 1985–89), Biochemical and Biophysical Research Communications (New York 1978), Informatika (Beograd 1978, 1980), Acta biologica et medica Germanica (Berlin 1979), Informatologia Yugoslavica (1979–80, 1984–85; Informatologia, 1992), Physiological Chemistry and Physics (New York 1979), Bibliotekar (Beograd 1980), 4S. Society for Social Studies of Science (Carbondale 1980), Informatika (1980), Andragogija (1981), Hoppe-Seyler’s Zeitschrift für physiologische Chemie (Berlin 1981), Obrazovanje i rad (1982), Annals of Library Science and Documentation (New Delhi 1983), Naše teme (1983, 1990), Pitanja (1984), European Science Editing (Farnham 1986), Liječnički vjesnik (1986), Information Processing & Management (New York 1987, 1989), Journal of Documentation (London 1989), Medicina (1989), Health Information and Libraries (Budimpešta 1990), Science and Public Policy (Guildford 1990), Quality & Quantity (Dordrecht 1992), JISSI. International Journal of Scientometrics and Informetrics (New Delhi 1996), Raziskovalec (Ljubljana 1996), Croatian Medical Journal (1997), Rugjer (1997), Technoscience (New York 1997), Current Science (Bangalore 1998), Journal of the American Society for Information Science (New York 1998), Društvena istraživanja (1999–2000), Learned Publishing (Worthing 2000), Sveučilišni vjesnik (2000), Edupoint (2002) i Vjesnik bibliotekara Hrvatske (2007) te u zbornicima skupova. Javljao se i prilozima, katkad polemičnima, o odnosu znanosti, knjižničarstva i politike (NIN, Beograd 1968; Scientia Yugoslavica, 1984; Republika, 1989; Nokat, 1991; Feral Tribune, 1998; Vjesnik, 2002). Suradnik Medicinske enciklopedije i Hrvatske enciklopedije LZ. Uredio internu knjižicu Studijska biblioteka sada i u budućnosti (Zagreb 1980) te izdanja Bibliografija radova znanstvenih radnika SR Hrvatske 1971–1978 (Zagreb 1980), Trg žrtava fašizma u Zagrebu (Zagreb 1991) i Hrvatska između demokracije i političkog nasilja (Zagreb 2000). Bio suosnivač 1970. i prvi predsjednik Jugoslavenskoga biofizičkoga društva. Član CK SKH 1965–68, suosnivač Ujedinjene jugoslavenske demokratske inicijative 1989, Odbora akcije za Trg žrtava fašizma 1990, Demokratskoga opozicijskoga foruma 1991. i Građanskoga odbora za ljudska prava 1992. te od osnutka 2004. član Upravnoga odbora Documente – centra za suočavanje s prošlošću. Memoarski je surađivao u zborniku Zagreb 1941–1945 (Zagreb 1972), a snimljena su mu i opsežna kazivanja (http://www.osobnasjecanja.hr/video-arhiva/sinisa-maricic). Počasni član Hrvatskoga biofizičkoga društva (2017).

LIT.: Promocija doktora znanosti. Sveučilišni vjesnik, 5(1959) Pr. 88, str. 265. — Spomenica PMF. 120 godina nastave prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu 1876–1996. Zagreb 1996. — N. Trinajstić: 100 hrvatskih kemičara. Zagreb 2002, 116–117. — Siniša Maričić, PhD. 2005–06 (https://www.borut.com/sinisa_maricic/index.htm; 3. IV. 2020). — Z. Pusić: (Nekrolog). Autograf.hr, 9. XI. 2017 (https://www.autograf.hr/u-sjecanje-na-sinisu-maricica/; 3. IV. 2020). — S. Vuk-Pavlović, B. Benko i V. Svetličić: (Sjećanja). Croatica chemica acta, 91(2018) 1, str. 129–131.
 
Darija Domijan (2020)