Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BATOVIĆ, Šime, arheolog (Vrsi, 7. VII 1927). Osnovnu školu polazio je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Šibeniku (1940–1943) i Zadru (1946–1949). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je arheologiju, gdje je 1953. diplomirao. Od 1953. radi u Arheološkom muzeju u Zadru, najprije kao kustos, a onda kao direktor (1966–1978). Doktorirao je na zagrebačkom Sveučilištu temom Stariji neolitik u Dalmaciji. Od 1966. je docent, a od 1976. izvanredni profesor za prapovijesnu arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zadru. Glavni je urednik glasila Arheološkog muzeja u Zadru Diadora (od 1968). — Svoju istraživalačku i znanstvenu djelatnost usmjerio je na probleme prapovijesti, posebno neolitika i starijega željeznog doba, sjeverne Dalmacije i Hrvatskog primorja, no bavio se također i nekim pitanjima antičke i starohrvatske arheologije. Vodio je brojna iskapanja, najčešće u sjevernoj Dalmaciji: iskapao je npr. groblje ilirskog plemena Liburna u Ninu (1954–1969), njihova groblja u Jovićima (1957), Biljanima Donjim (1958, 1959) i Dobropoljcima (1961), kao i ilirska naselja u Ninu (1968–1970), Zadru (1961–1971), Bribiru (1961–1969), Radovinu (1963–1969). Iskapao je i naselja iz neolitika, među kojima posebno treba istaći ono u Smilčiću (1957–1962), gdje je otkrio jedan sloj iz starijeg neolitika (s impresso-keramikom) i jedan iz srednjeg s vrlo bogatim keramičkim materijalom i figuralnom plastikom, koji pripada Danilskoj kulturi. U Ninu je 1961. iskapao važno naselje iz starijeg neolitika. Istraživao je također lokalitete iz rimskog doba: groblje i vilu rustiku u Zadru (1953–1954), vilu rustiku i mauzolej u Vrsima (1961, 1972, 1979). Iz srednjeg vijeka iskapao je starohrvatsko groblje u Škabrnji (1956) te groblje i dvije crkvice u Vrsima (1961, 1972, 1979). Prisustvovao je također drugim iskapanjima (u Solinu 1950, Vukovaru 1953, u Crvenoj stijeni u Crnoj Gori 1961. itd.). Sudjelovao je na mnogim arheološkim sastancima i kongresima u zemlji (Split 1955, Sarajevo 1957, Ljubljana 1963, Herceg-Novi 1966, Sarajevo 1969, Knin 1969, Maribor 1970, Beograd 1971, Zadar 1972, Dubrovnik, 1972, Vodice 1976) i inozemstvu (Taranto 1969, 1971, Foggia 1973, Manfredonia 1975, Siracusa 1975). Radi stručnog usavršavanja boravio je u Grčkoj (1954, 1960), Francuskoj (1971) i Italiji (1956, 1961, 1965, 1967). Svoje znanstvene i stručne radove objavljuje u brojnim domaćim i stranim publikacijama: Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (1953, 1966, 1973), Arheološki vestnik (1955, 1958–1959, 1975), Radovi Instituta JAZU u Zadru (1955, 1959, 1960, 1963, 1968–1971, 1973), Germania (1958), Ljetopis JAZU (1958–1959), Arheološki pregled (1959–1960, 1962–1964, 1966, 1968–1969, 1973), Diadora (1960–1975), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru (1963, 1969, 1972, 1979), Vesnik Vojnog muzeja JNA (1963), Arheološki radovi i rasprave (1967), Godišnjak, Centar za balkanološka ispitivanja (1977, 1978). Važniji su mu prilozi u periodičkim publikacijama: Plattenfibeln aus Kroatien (Hrvatska) (Germania, Berlin 1958), Starohrvatska nekropola u Škabrnji (Starohrvatska prosvjeta, 1960), Neolitsko nalazište u Smilčiću (Diadora, 1962), Prvi paleolitski nalazi u sjevernoj Dalmaciji (Diadora, 1965), Die Eisenzeit auf dem Gebiet des illyrischen Stammes der Liburnen (Archaeologia Iugoslavica, 1965), Istraživanja ilirskog naselja u Radovinu (Diadora, 1968), Nin e l’Italia meridionale nell’età del ferro (Archivio storico pugliese, Bari 1973). Pisao je u publikacijama: Zadar zbornik, Zagreb 1964; Jadranska obala u protohistoriji, Zagreb 1976; Bribir u prapovijesti. Split 1978; Nin. Povijesni i umjetnički spomenici, Zadar 1979. i u vodiču Arheološki muzej u Zadru. Zadar 1979.

DJELA: Sépultures de la peuplade illyrienne des Liburnes. Bonn 1962. — Stariji neolit u Dalmaciji. Zadar 1966.
 
Aleksandar Stipčević (1983)