Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BATTHYÁNY, Karlo, hrvatski ban (Rohonc, 28. IV 1698 — Beč, 13. IV 1772). Sin bana Adama Batthyánya. God. 1742. imenovala ga je Marija Terezija banom, a 10. III 1743. uveden je u bansku čast, koju je obavljao do 1756. Na dvoru nadvojvode Josipa postao je 1748. vrhovni meštar, od 1762. član je Ministarskoga konferencijskog vijeća, 1764. imenovan je knezom, a sljedeće godine odlikovan Velikim križem reda viteza Sv. Stjepana. Također je bio vitez Zlatnog runa. Bio je pravi tajni savjetnik, nasljedni župan u Nemethujváru u Vaškoj županiji, nasljedni veliki župan šimeški, general, feldmaršal i vrhovni kapetan kupske i unske krajine te predsjednik Banskog stola. — Pod vodstvom Eugena Savojskog sudjelovao je u turskom ratu, gdje se istaknuo u borbama kod Petrovaradina i Beograda (1716–1718). U prvoj godini banovanja morao je intervenirati u slavonske prilike, gdje je izbila pobuna protiv prevelikih daća koje su nametali komorski i vlastelinski činovnici. Proveo je administrativnu obnovu u slavonskim županijama (1745), a po njegovoj zamisli preuredio je general Karl Leopold Engelshofen (1747) slavonsku Krajinu. Odlaskom u rat za austrijsku baštinu, napustio je Hrvatsku. Vodio je hrvatske čete u borbama u Bavarskoj, Češkoj i Belgiji. Unatoč tome što je postao odgojitelj nadvojvode Josipa, na traženje hrvatskih staleža ostao je i dalje banom. Nakon što je 1755. izbila velika pobuna u Varaždinskom generalatu, podnio je 1756. na položaj bana ostavku koje razlozi nisu potpuno razjašnjeni. Iako je za njegova banovanja mnogo učinjeno za javnu sigurnost Hrvatske, posebno izgradnjom cesta te uređenjem plovnih puteva duž Save i Drave, nije dovoljno vodio brigu o državno-pravnom položaju slavonskih županija u Ugarskom saboru, što je poslije dalo Mađarima povoda da pokušaju te hrvatske krajeve otcijepiti. Sačuvani su ostaci zastave na kojoj je natpis s njegovim imenom.

LIT.: Radoslav Lopašić (R. L.): Banska zastava nađena u Žirovcu. Vienac, 9(1877) 29, str. 472. — Tadija Smičiklas: Poviest hrvatska. Zagreb 1882. — Baltazar Adam Krčelić: Annuae ili historija 1748–1767. Zagreb 1952. — Ferdo Šišić: Pregled povijesti hrvatskoga naroda. Zagreb 1962.3
 
Krešimir Nemeth (1983)