Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BATUŠIĆ, Nikola, teatrolog i kazališni kritičar (Zagreb, 18. II 1938). Sin Ivane, romanistkinje, i unuk Branka Gavelle. Klasičnu gimnaziju pohađao je u Zagrebu 1948–1956. Studirao je francuski, njemački i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1956–1961) te dva semestra na Filozofskom fakultetu u Münsteru. Doktorirao je 1965. u Zagrebu tezom Uloga njemačkog kazališta u Zagrebu u hrvatskom kulturnom životu 1840–1860. Redoviti je profesor povijesti drame i kazališta na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu. Bio je prodekan 1976–1980, a od 1980. je dekan. God. 1979. izabran je za predsjednika Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa. Član je Društva književnika Hrvatske, Međunarodnog udruženja kazališnih kritičara i Međunarodne federacije za kazališna istraživanja. Sudjelovao je na više znanstvenih skupova. — Prvi dramaturgijski ogled – Opažanja o Ionescovoj dramskoj književnosti – objavio je u Pozorištu (1965, 3). Člancima i raspravama o teoriji drame te znanstvenim radovima javlja se u Pozorištu (od 1965), Sceni (od 1966), Prologu (od 1968), Forumu (od 1969), Kolu (1970), Kritici (1970), Reviji (1970), Dubrovniku (1971), Mogućnostima (1974, 1976, 1977), zborniku Dani hvarskog kazališta (od 1975) i dr. Priredio je za tisak knjige iz ostavštine B. Gavelle Glumac i kazalište (1967) i Književnost i kazalište (1970) te Hrvatsko glumište S. Miletića (kritičko izdanje, 1978). Uredio je knjigu A. Haler, M. Kombol i B. Gavella te Pučke igrokaze XIX. stoljeća za ediciju Pet stoljeća hrvatske književnosti, zatim knjigu M. Matkovića Drame. Eseji. California Zephyr i dr. Za knjigu Povijest hrvatskoga kazališta dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« 1978.

DJELA: Uloga njemačkog kazališta u Zagrebu u hrvatskom kulturnom životu 1840–1860. Zagreb 1968. — Hrvatska kazališna kritika (dramska). Zagreb 1971. — Drama i pozornica (Deset godina hrvatske drame na zagrebačkim pozornicama). Novi Sad 1975. — Hrvatska drama od Demetra do Šenoe. Zagreb 1976. — Povijest hrvatskoga kazališta. Zagreb 1978.
 
LIT.: Srećko Lipovčan: Prilog Nikole Batušića povijesti HNK. Telegram, 10(1969) br. 501. — Lucifero Martini (L. M.): Nikola Batušić, Hrvatska kazališna kritika. La Battana, 8(1971) 25, str. 126. — Igor Mrduljaš: Prosudba glumišne prosudbe. Kamov, 2(1971) 12, str. 22. — Darko Gašparović: Vrijedan i savjestan rad. Telegram, N. S., 2(1972) br. 57(573). — Šimun Jurišić: Kako su doživljavali dramsku predstavu. Kazalište, 8(1972) 5/6, str. 59. — Vlado Mađarević: O marksističkoj kazališnoj kritici u dva povijesna izdanja. Vidik, 22(1975) 25/26, str. 26–38. — Igor Mrduljaš: Suprotiva zaboravu. Prolog, 7(1975) 25, str. 117–118. — Miroslav Radonjić: Hrvatska drama na zagrebačkim pozornicama od 1864. do 1974. Scena, 11(1975) 3/4, str. 135–136. — Marta Frajan: Drama i teorija o drami. Scena, 12(1976) 2, str. 104–105. — Darko Gašparović: Nikola Batušić, Drama i pozornica. Dometi, 9(1976) 4/5, str. 117–118. — Branko Hećimović: Književno-povijesno i teatrološko osmišljavanje znanstvene dramatike. Hrvatska drama od Demetra do Šenoe (pogovor). Zagreb 1976, str. 277. — Ivan Pandžić: Trezveno prema baštini. Odjek, 30(1977) br. 12. — Mirjana Strčić: Batušićev pristup Matkovićevu stvaralaštvu. Istra, 15(1977) 5, str. 88–91. — Milenko Šuvaković: Primer sveobuhvatne dramaturško-pozorišne kritike. Scena, 13(1977) 5, str. 128. — (Dalibor Foretić): Nezaobilazno djelo naše teatrologije. Vjesnik, 39(1978) br. 11259. — Zvonimir Mrkonjić: Vraćeno pamćenje. Prolog, 12(1980) br. 44/45.
 
Igor Mrduljaš (1983)