BENKOVIĆ, Ivan

BENKOVIĆ, Ivan, slikar (Rečica kod Karlovca, 12. IV 1886 — Chicago, 23. X 1918). Sin Ferde, učitelja, i Matilde, rođ. Kraft. Djetinjstvo je proveo u rodnom mjestu, a gimnaziju završio u Karlovcu. Godine 1907–1911. polazio je Višu školu za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu kod B. Čikoša Sesije i M. Cl. Crnčića. Redovito je izlagao na školskim izložbama, a 1910. putovao je po Italiji (Venecija, Rim, Napulj) i Dalmaciji. Sa stipendijom koju je dobio na preporuku I. Kršnjavog 1911. nastavio je školovanje na Umjetničkoj akademiji (Akademie der bildenden Künste) u Beču kod prof. A. Deluga i u Parizu na akademiji Grande Chaumière (1912) kod prof. L. J. Simona i R. Menarda. U Zagreb se vratio 1912. preko Berlina posjetivši izložbu secesije. Te se godine oženio u Samoboru i otišao u Ameriku. U New Yorku je početkom 1913. na preporuku N. Tesle i uz podršku naših iseljenika dobio posao ilustratora u novinama Hrvatski svijet, a uz to je izrađivao i različite spomenice, plakate, ambleme i diplome pod pseudonimom Bankow. God. 1915. preselio se u Chicago gdje se uzdržavao izrađujući portrete uglavnom prema fotografijama. Tek 1917. dobio je namještenje ilustratora u tjedniku Extension Magazine. — Za studija u Parizu prijateljevao je s M. Kraljevićem koji je tada naslikao njegov portret (danas u Modernoj galeriji u Zagrebu). God. 1911. sudjelovao je u Zagrebu na Izložbi Hrvatskog društva umjetnosti za koju je izradio i plakat. Izložio je više drvoreza i linoreza s motivima starog Zagreba (Katedrala, Stari Dolac, Kamenita vrata, Botanički vrt). U listopadu 1912. priredio je jedinu samostalnu izložbu u salonu Ulrich u Zagrebu. Uz drvoreze i crteže tušom, nastale uglavnom u Parizu, bili su izloženi i pejzaži u ulju iz Zagreba i samoborske okolice. Memorijalna izložba održana je 1968/1969. u Samoborskom muzeju. Djela su mu bila izlagana i na skupnim izložbama: Četvrta jugoslavenska umetnička izložba (Beograd 1912); Izložba »Lade« (Zagreb 1912); IX izložba Proljetnog salona (Zagreb 1920); Izložba češke i jugoslavenske grafike (Ljubljana i Osijek 1921); Izložba jugoslavenske grafike i plastike (Zürich i Sankt Gallen 1926); Pola vijeka hrvatske umjetnosti (Zagreb 1938/1939); Autoportret u novijem hrvatskom slikarstvu (Zagreb 1977); Jugoslavenska grafika 1900–1950 (Beograd 1977/1978). Iz njegove američke faze sačuvani su akvareli, pasteli i ulja pejzaža i veduta New Yorka, Bridgeporta i Chicaga, obiteljski portreti, autoportreti, kao i portret N. Tesle (iz 1913, danas u Teslinu muzeju u Beogradu), zatim karikature, linorezi i gvaševi. To razdoblje najbolje ilustriraju Bridgeport (1914), Crvene kadulje (1914), Pristanište u Chicagu (1917) i Močvara (1917). Radovi mu se nalaze u Americi, Zagrebu, Samoboru i Osijeku. — Benkovićeva sačuvana djela pokazuju u pariskim radovima afinitet prema impresionizmu, a kasniji radovi, posebno ilustracije, utjecaj Jugendstila (V. Maleković).