Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BERTIĆ, Živko (Živan), prozni pisac i političar (Kukujevci, 20. II 1875 — Beograd, 25. X 1938). Podrijetlom je iz seljačke obitelji. Osnovnu školu pohađao je u Kukujevcima (1881–1885), gimnaziju u Osijeku i Zagrebu (1885–1894). Kao student prava u Zagrebu sudjelovao je u spaljivanju mađarske zastave (1895), pa je nakon izdržane kazne nastavio studij u Pragu (1896–1899), gdje se formirao u krugu čeških realista. Bio je jedan od urednika praških časopisa Hrvatska misao (1897) i Novo doba (1898). God. 1902. promoviran je u Zagrebu za doktora prava. Aktivno vezan uz političke koncepcije S. Radića i naprednu opoziciju u borbi protiv Khuen-Héderváryja, ne dobija državnu službu u Zagrebu, pa je nakon kratkotrajne sudske prakse u Mitrovici (danas Sremska Mitrovica) otvorio samostalnu advokaturu u Zemunu, gdje je živio do smrti. Za rata bio je zatvoren i interniran, a potom poslan na talijansku frontu, gdje je bio ranjen. Bio je istaknut član Hrvatsko-srpske koalicije. Pred slom Austro-Ugarske Monarhije zastupnik je varaždinskog kotara u Hrvatskom saboru (1918), a ujedinjenje dočekuje kao član Plenuma i Središnjeg odbora Narodnog Vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba. Bio je član Privremenoga narodnog predstavništva u Beogradu (1919–1920); poslije je prišao Hrvatskoj zajednici i zatim se povukao iz političkog života. — Kao gimnazijalac bio je član literarnog društva »Javor« u Osijeku (1891–1893) te suradnik u srednjoškolskom listu Tomislav u Zagrebu (1894). Prvu prozu, Krvičkova nezgoda u Bosni, tiskao je u zagrebačkoj Prosvjeti (1893, 27). Pisao je feljtone, pripovijetke – uglavnom s tematikom iz seoskoga slavonskog života s naglašenom socijalnom notom, satiričko-humorističku prozu iz suvremenoga političkog života, te kritičko-publicističke i političke članke. Iako je prestao književno djelovati već 1905, surađivao je i prije i poslije u mnogim publikacijama: Spomen-knjiga Javora (Osijek 1888–1894), Prosvjeta (Zagreb 1893), Hrvatski branik (1896), Vienac (1896, 1898–1899), Hrvatski narod (1896/1897, 1898–1901, 1911), Hrvatska misao (Prag 1897), Hlas (Uherska Skalice—Ružomberok 1898–1899), Narodna misao (1898), Novo doba (Prag 1898), Glas (Beč 1899), Nada (1901, 1902), Život (1901), Obzor (1902, 1921/1922, 1930, 1935), Pokret (1905–1907, 1909), Hrvat (Zagreb 1906, 1921, 1925–1928), Hrvatski pokret (1910, 1913, 1914), Samouprava (1910, 1920), Slobodna tribuna (1921, 1922; 1924), Srpski književni glasnik (1922), Balkan (1926), Graničar (1926), Hrvatska riječ (1926), Hrvatska sloboda (1928), Politika (1928), Narodny list (Prag 1930), Danica (1937). Potpisivao se šiframa i pseudonimima B., Ž. B., Ž., Živan iz Srema (Srijema, Sriema), Živan iz Kukujevaca, Sremac, Jedan soldat, Pauk, Milovan iz Srijema (Srema), Vaš sin, Desperans, Nahod Nenadović, Zemunac, Srijemac (Sremac), C. I. — Djela su mu prevedena na češki i njemački. — B. je pisao i o suvremenim društveno-gospodarskim problemima. Objavio je veću raspravu o zadrugarstvu (Novo doba, 1898, 65–69) te politički članak Federalizam ili centralizam (Obzor, 1939, 73–79), u kojem napada velikosrpski centralizam i zalaže se za federaciju na osnovi ravnopravnosti naroda. — B. je realistički crtač slavonskih i srijemskih minijatura. Njegova je proza kritičko-satirički zaoštrena, posebice kad je odjek strančarskih zbivanja. U publicističko-feljtonističkom radu također je bio »narodnjački pragmatičar« (M. Vaupotić).

DJELA: Zgode i nezgode jedne deputacije (pseud. Živan iz Srema). Zagreb 1902. — Ženski udesi. Zagreb 1902. — Oszlicz Szillard i njegov certifikat. Zagreb (1911). — Na velike škole (pseud. Živan iz Srema). Zagreb 1917. — Hrvatska politika. Zagreb 1927. — Predlog izvršenja na pokretnine. Beograd 1936. — Izabrana djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 68. Zagreb 1980, 415–586.
 
LIT.: Milan Marjanović: Živko Bertić, Ženski udesi. Vienac, 35(1903) 7, str. 222–223; 8, str. 255–256+258. — Dušan Plavšić: Živko Bertić, Ženski udesi. Nada, 9(1903) 15, str. 207–208; 16, str. 223. — Stjepan Radić: Što nam otkrivaju Bertićevi Ženski udesi? Hrvatska misao, 2(1903) 5/6 str. 191–195; 7/8, str. 256–262. — Zdenka Marković: Živko Bertić, Ženski udesi. Domaće ognjište, 4(1903–04) 3, str. 63–65. — Dr. Živko Bertić i srpsko pitanje. Narodni glasnik, 1(1906) br. 36. — Gojko: Rđav koalicionaški muzikant. Srpski odjek, 4(1910) 81, str. 1. — K. B.: Jedna uspjela satira. Hrvatski pokret, 8(1912) 7, str. 3. — Dr. Ž. Bertić pred sudom. Hrvatski pokret, 9(1913) 43, str. 1. — Afera Bertić. Riječ, 3(1921) 171, str. 1. — Federacija dr. Živka Bertića. Sremski glasnik, 3(1926) 33, str. 1. — J. B-ć: Dr. Živko Bertić navešćuje Srbima rat. Ibid., 31, str. 1. — M.: Živan iz Srema. Trgovinski list, 8(1926) 32, str. 2. — Metamorfoza g. Živana Bertića. Radikalski glasnik, 4(1926) 31, str. 3. — (Nekrolozi): Hrvatski list, 19(1938) 297, str. 1; Hrvatsko jedinstvo, 2(1938) 55, str. 5; Jutarnji list, 27(1938) 9609, str. 8; Narodno kolo, 13(1938) 43, str. 5; Nova riječ, 3(1938) 98, str. 7; Vidici, 1(1938) 10, str. 296; Vreme, 18(1938) 6023, str. 14. — Ivan Esih (I. E.): Dr. Živko Bertić. Obzor, 78(1938) 244, str. 1; Politika, 35(1938) 10 924, str. 10. — (Ivo Politeo): Dr. Živko Bertić. Odvjetnik, 12(1938) 9, str. 288. — Iso Velikanović: Živanu u podušje. Nova Riječ, 3(1938) 100, str. 2–4. — Rinald Čulić: In memoriam dr. Živka Bertića. Graničar, 2(1943) 43, str. 1. — Miroslav Šicel: Uz pripovjedačko djelo Živka Bertića (u: Stvaraoci i razdoblja). Zagreb 1971, 194–210. — Ljubo Boban: Maček i politika Hrvatske seljačke stranke 1928–1941. Zagreb 1974. — Stanislav Marijanović: Živko Bertić ili udes negacije nepoznatog. Glas Slavonije, 32(1975) 1. III. — Miroslav Vaupotič: Živko Bertić, Izabrana djela (predgovor i bibliografija). Pet stoljeća hrvatske književnosti, 68. Zagreb 1980, 415–438.
 
Miroslav Šicel (1983)