BERTOŠA, Miroslav

BERTOŠA, Miroslav, povjesničar (Beograd, 17. V 1938). Gimnaziju je završio u Puli 1957. Diplomirao je na pulskoj Pedagoškoj akademiji povijest s književnošću (1963), a povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1966). Od 1963. predaje povijest na Pedagoškoj akademiji u Puli, a od 1969. radi u pulskoj Radnoj jedinici Sjeverojadranskog instituta u Rijeci (danas Zavod za povijesne i društvene znanosti JAZU). Doktorirao je 1981. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu temom Gospodarske i etničke prilike u mletačkom dijelu Istre u doba kolonizacije (XVI i XVII. st). Bio je glavni urednik Istarskog borca (1955–1957), urednik kulturne rubrike Studentskog lista (1959/1960) te član uredništva Istarskog mozaika (poslije Istra) od 1965 (glavni urednik 1967–1969). Član je uredništva Jadranskog zbornika i Histria historica. Uredio je četiri sveska Susreta na dragom kamenu (Pula 1969–1972). Jedan je od urednika Knjige o Istri (Zagreb 1968) i suradnik Priloga za bibliografiju objavljenih izvora za povijest Istre. Član je Povijesnog društva Istre (jedno vrijeme tajnik i potpredsjednik), Société de demographie historique u Parizu i Società italiana di demografia storica (Bologna—Firenca). — U književnosti se javlja kritikama i esejima u časopisima: Istarski borac (1955–1959), Polet (1955–1958), Susreti (1957–1960), Mogućnosti (1958), Studentski list (1958–1959), Literatura (1959), Prisutnosti (1959). U talijanskim arhivima Firence, Rima (Vatikanski arhiv), Trsta, Udina i Venecije istražuje povijesnu građu za Istru. Nastavljajući rad istarske talijanske historiografije, sabrao je i uredio Pisma i poruke istarskih rektora. Od 1607. do 1616 (Zagreb 1979), koji se nalaze u Državnom arhivu u Veneciji. Istražujući povijest pretežno venecijanskog dijela Istre, napose obraća pažnju na etničke i demografske probleme. Svoje radove objavljuje u znanstvenim časopisima: Historijski zbornik (1966/1967–1978/1979), Jadranski zbornik (1967, 1969, 1973, 1975), Vjesnik Historijskih arhiva Rijeke i Pazina (1968–1977), Zbornik radova Sjeverojadranskog instituta JAZU (1971), Susreti na dragom kamenu (1972), Archeografo triestino (1974), Časopis za suvremenu povijest (1974), Radovi IHP (1978), Problemi Sjevernog Jadrana (1979). Posebno su vrijedni radovi Etnička struktura Pule od 1613. do 1797. s posebnim osvrtom na smjer doseljivanja njezina stanovništva (Vjesnik Historijskih arhiva Rijeke i Pazina, 1970, 15; 1971, 16) te Valle d’Istria durante la dominazione veneziana con speciale riguardo alla struttura economica ed etnica del Castello e del suo territorio (Atti, 1972, 3).