BILINIĆ, Harold

BILINIĆ, Harold, arhitekt (Split, 7. VIII 1894). Sin klesara Pavla i Regine, rođ. Vecchietti. Osnovnu školu i četiri razreda realke B. je završio u Splitu, arhitektonski odsjek Više obrtne škole u Trstu, a studij arhitekture u Firenci na Accademia di Belle Arti (1922). Nakon studija radio je u Gradskomu građevnom odjelu u Zagrebu, a 1926–1932. živio je i radio u Buenos Airesu. Nakon povratka iz Argentine, ponovno je radio u Gradskomu građevnom odjelu u Zagrebu, gdje je neko vrijeme imao vlastiti atelijer. Za II svjetskog rata radio je u ZAVNOH-u u Splitu, a poslije rata zaposlio se u Arhitektonskomu projektnom zavodu u Zagrebu. Od 1952. do umirovljenja 1963. radio je u Crnoj Gori sudjelujući u izvedbi Meštrovićeva Njegoševa mauzoleja na Lovćenu. Njegov rad na Mauzoleju trajao je do otvorenja objekta 28. VII 1974. — Posebno se bavio građenjem u kamenu, te od 1922. surađivao s Meštrovićem na mnogim objektima njegove memorijalne arhitekture, razrađujući i arhitektonske dijelove, postamente i okoliš spomenika. Ta je suradnja trajala sve do Meštrovićeve smrti 1962. Radili su zajedno mauzolej obitelji Račić u Cavtatu (1922/1923), mauzolej u Otavicama (1928–1931), grob Neznanog junaka na Avali (1938), crkvu u Biskupiji kod Knina (1938), Dom umjetnosti (sada Muzej revolucije) u Zagrebu (1938) te Meštrovićevu vilu na Mejama u Splitu (1939) kao i na uređenju Kašteleta u sklopu prijašnjih zidnih obrisa. Sâm je projektirao i izveo više objekata, a bavio se i konzervatorskim radom. Tako je projektirao i izveo adaptaciju Meštrovićeve kuće i atelijera u Mletačkoj ul. u Zagrebu (1924/1925) i urbanističko rješenje za postavljanje Strossmayerova spomenika na Zrinjevcu (1925). Dao je prijedlog projekta za sjevernu stranu Trga Republike (tada Jelačićeva trga) u Zagrebu (1932) i projektirao regulaciju Kaptola i Dolca (1933) te regulaciju Trga žrtava fašizma (tada Trg kralja Petra, 1938). Gradio je palaču Banac uz suradnju Lavoslava Horvata u Dubrovniku (1938, sada Galerija umjetnina). Sudjelovao je na izložbi Pola vijeka hrvatske umjetnosti u Zagrebu (1938). Konzervatorske zahvate radio je na crkvi Sv. Marka u Zagrebu (1936), a poslije rata na gradu na Trsatu; na katedrali u Senju (oko 1950), na gradu u Kraljevici. Restaurirao je gradsku vijećnicu i uredio prostor pred šibenskom katedralom (1961) te projektirao nove dijelove u ratu porušene starogradske jezgre. Izveo je arhitektonsko rješenje kompleksa oko zgrade Jurja Dalmatinca u Zadru. B. se uglavnom posvetio tehnici izgradnje u kamenu, razradi arhitektonskih dijelova i izradi klesanih arhitektonskih detalja.