Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BJELEVAC, Hifzi Abdurezak, prozaik i publicist (Mostar, 8. VI 1886 — Zagreb, 25. II 1972). Osnovnu i srednju trgovačku školu polazio je u Mostaru (1895–1902), zatim Galata-saraj u Carigradu, ali ga napušta zbog očeve smrti. U zavičaj se vratio 1905. te najprije radio u Ljubuškom, potom bio korespondent i knjigovođa u Mostaru. Od 1909. do 1920. porezni je činovnik u Travniku, Mostaru, Stocu, Goraždu, Čajniču i Sarajevu, do 1922. direktor tiskare u Sarajevu, zatim referent za turizam u Ministarstvu trgovine i industrije; usporedo je dopisnik »Jugoštampe« i agencije »Avala«. God. 1931. radio je u Presbirou u Beogradu kao stručnjak za turski, potom u informativnoj službi. Bio je ataše za tisak poslanstva u Ankari i Carigradu (1934), zatim se vraća u Presbiro u Beogradu (1936). Umirovljen je 1937. Do početka rata radi u direkciji Putnik u Beogradu, a od jeseni 1941. djeluje u Zagrebu kao financijski službenik te usporedo objavljuje. Književno je djelatan i u godinama nakon oslobođenja. — Javio se zapisom narodne pjesme u Beharu (1901/02, 5), a u književnost je ušao pjesmom Mehmed-paši Sokoloviću Visokom (Pobratim, 1902/03, 1). Uz pjesme, pisao je pripovijetke, drame i romane ljubavnih i egzotičnih naglasaka s tematikom iz života bosansko-hercegovačkih muslimana i iseljenika u Tursku. Svjedočio je o sukobu istočnog i zapadnog pogleda na svijet te rastakanju tradicije. Kao urednik Novog vijeka (1920) i Behara (1921) objavio je više članaka o kulturnoj povijesti i tadašnjici Bosne (problemi muslimanskih intelektualaca, emancipacija žene) te reportaža o našim krajevima (Mostar, Herceg-Novi, Cavtat i dr.). Publicističku je djelatnost razvio kao dopisnik Jugoslovenske pošte (1930) iz Turske pišući o reformama M. K. Atatürka. Objavljivao je u listovima Behar (1901/02, 1902/03, 1907/08–1910/11), Biser (1912–14, 1918), Gajret (1912–14, 1924–25, 1927, 1933), Novi čovjek (1925–27, 1929), Danica (1940–41) i dr. Boraveći u Turskoj, surađivao je u listovima Ulus (Ankara), La république (Carigrad) i Çumhurijet (Carigrad). Potpisivao se V. Rezak, Z. Dugdah, H. Mereš. Više njegovih romana izlazilo je u nastavcima: Pod drugim suncem (Biser, 1912–13), Rene Logotetides (Pravda, 1919), Među očevim ljudima (poslije prerađeno u Ana Zolotti; Novi vijek, 1920), Isčahureni leptiri (poslije Melika; Večernja pošta, 1922–23), Sabina Sarian (Gajret, 1924–25), Ana Zolotti (Obzor, 1927). Proza mu je prevedena na češki, francuski i grčki. Prevodio je poeziju i prozu s turskog i francuskog (R. A. Sevengil; Goli ljudi, Zagreb 1945). U ostavštini su romani Hazer i Napuljsko-šumsko poduzeće te više pripovijedaka, pjesama i prijevoda. — Bjelevčev rad znači kontinuitet u književnom stvaralaštvu bosanskohercegovačkih muslimana na početku XX st. Uz M. Ćazima Ćatića prvi je od muslimanskih književnika prihvatio simbolizam i uveo moderan prozni izraz. Obrađujući povijesnu i egzistencijalnu zbilju muslimanskog svijeta, B. je postavio temelje društveno-zabavnoj prozi, ali bez dublje poruke i s dosta naivnosti u slikanju života bosanskih begova i demokratskih pokreta u Turskoj. Zbog erotskih sadržaja nazvan je »ženskim« piscem i našim Lotijem (M. Idrizović).

DJELA: Sličice i profili. Mostar 1911. — Pod drugim suncem. Mostar 1914. — Minka. Sarajevo 1917, 19212. — Aprilske kiše. Sarajevo (s. a.) — Rene Logotetides. Sarajevo 1920. — Na kraju. Sarajevo 1921. — Isčahureni leptiri. Sarajevo 1925, (Melika), 1927. — Ana Zolotti. Zagreb (s. a.) — Zidanje srećnog doma. Beograd 1934. — Muhamed. Zagreb 1942, 19702. — Carica Azher. Zagreb (s. a.) — Istanbul, grad na obalama Mramornog mora. Zagreb 1944. — Izabrana djela, 1–3. Sarajevo 1979.
 
LIT.: Abdurezak... Pobratim, 13(1902/03) 6, str. 144. — B. Brusina (B.): Bjelevac Hifzi A. Sličice i profili. Prosvjeta (Zagreb), 19(1911) 18, str. 583. — A. Milčinović (A. M.): Sličice i profili. Savremenik, 6(1911) 10, str. 597. — A. Wenzelides (A. W.): Bosansko-mladoturski roman. Sarajevski list, 40(1917) 265, str. 5. — Z. t-ić: Jedna književna parnica. Ilustrovane novosti, 1(1918) 32, str. 10–11. — Isti: A. Hifzi Bjelevac, Rene Logotetides. Srpski književni glasnik, NS 1920, 1/8, str. 645–646. — Hifzi Bjelevac, Gajret, 9(1925) 1, str. 9–10. — A. Hifzi Bjelevac, Ana Zolotti. Obzor, 68(1927) 72, str. 3. — Muslimanski roman Zabavne biblioteke. Večernja pošta, 1927, 1876, str. 2–3. — Sultan Hamidova Turska i Kemalove preteče. Novosti, 23(1929) 1, str. 23. — M. Pantić (M. P.): H. Bjelevac, Zidanje srećnog doma. Stožer, 5(1934) 7/8, str. 295–296. — Muhamedov život i rad. Hrvatski narod, 4(1942) 609, str. 3. — Istanbul-grad na Mramornom moru. Ibid., 6(1944) 1172, str. 3. — A. Hifzi Bjelevac, Carica Azher. Novi behar 16(1944) 19 str. 307. — E. Čolaković: A. Hifzi Bjelevac. Marulić, 5(1972) 4, str. 84–85. — A. Isaković: A. Hifzi Bjelevac. Život, 21(1972) XL/4, str. 395–396. — Umro najstariji književnik Jugoslavije. Matica, 22(1972) 3, str. 102. — M. Idrizović: Abdurezak Hifzi Bjelevac 1886–1972. Sarajevo 1978. — Potpuniju lit. vidi u: Izabrana djela, 3. Sarajevo 1979, 333–339.
 
Dunja Detoni-Dujmić (1989)