BJELINSKI, Bruno, skladatelj (Trst, 1. XI 1909). U Zagrebu je 1934. završio studij prava s doktoratom. Istodobno je studirao na Muzičkoj akademiji kompoziciju kod B. Berse i F. Dugana st. te diplomirao 1936. Do II svjetskog rata službovao je kao sudski i advokatski pripravnik. Za rata je bio interniran, zatim se priključio NOB-u i postao član Kazališta narodnog oslobođenja Jugoslavije na Visu. Nakon oslobođenja predavao je kraće vrijeme teoretske predmete na Srednjoj muzičkoj školi u Splitu (1944/45), zatim u Zagrebu na Državnoj muzičkoj školi, a od jeseni 1945. do 1977. profesor je kontrapunkta i polifone kompozicije na Muzičkoj akademiji. — Skladati je počeo tridesetih godina (2 sonate za violinu i klavir, 1933. i 1937; 3 klavirske suite, 1938/39; Toccata, 1938) i odmah je pobudio pažnju glazbene javnosti. Neobično plodan stvaralac, skladao je djela gotovo svih glazbenih vrsta ali je pokazao veću sklonost instrumentalnoj glazbi. Osobito su brojna u njegovu opusu koncertantna djela; gotovo je svakom instrumentu posvetio po jedan ili više koncerata stekavši epitet najplodnijeg autora te vrste u Hrvatskoj. Među njima se izdvajaju Koncert za klarinet (1952); Koncert za flautu (1925), Serenada za trublju, klavir, gudače i udaraljke (1957), Concertino za rog (1967) i Koncertantna simfonija za klavir i orkestar (1967). Usporedo komponira raznovrsna orkestralna djela — 15 simfonija, simfonijete i dr. i premda nije izrazit pobornik programne glazbe, gotovo je svako simfonijsko djelo popratio posebnim, opisnim naslovom kojim pobliže pojašnjuje opći značaj ili ugođaj djela. Čitav niz djela namijenio je B. različnim, pretežno tradicionalnim, komornim sastavima, posebice Lirski kvartet za gudače (1943), 2 klavirska trija (II Ratni trio, 1981), Gumpis-trio za duhače (1979) te niz sonata. Među klavirskim skladbama izdvajaju se ciklusi lirskih minijatura za djecu — Sedam bagatela (1950), Proljetne igre (1957), Na velikom brodu (1960). Osobiti je smisao očitovao B. za stvaranje dječje glazbe pa je i veći dio svojih scenskoglazbenih djela posvetio dječjem kazalištu: opere Pčelica Maja (1952), Heraklo (1969) i Ružno pače (1981), balete Pinocchio (1959), Peter Pan (1966) i Mačak u čizmama (1976) te dječju priču Noćni sastanak (1969). Neka su od tih djela izvođena osim u Jugoslaviji i u Beču, Salzburgu, Kasselu i Augsburgu. U novijoj cjelovečernjoj operi Orfej XX stoljeća (1978) spaja raznorodne scenske i glazbene elemente — ulomke preuzete iz opera standardnog repertoara, rock-glazbu i blues, s vlastitim glazbenim zamislima. Vokalnoj je glazbi posvetio više lirskih ciklusa solo-popijevaka za glas i klavir ili orkestar: Pjesme za bezimenu (na stihove G. Krkleca), Bez povratka (Li-Tai-Po), Gitanjali (R. Tagore), Šuma spava (G. Vitez), Candomblé i dr. — Svoj glazbeni izraz B. temelji na neoklasicističkom nasljeđu. Djela su mu oblikovana većinom prema klasičnim formalnim obrascima, a glazbena građa redovito se kreće u granicama tonalnosti, katkad proširene ili zamućene kretanjima u netonalna područja. Međutim B. se nikad nije upuštao u avangardna eksperimentiranja već se u tijeku dugogodišnjeg stvaralaštva dosljedno držao smjera koji je započeo. Glavna su obilježja njegova glazbenog izraza čvrsta, živa ritmika, pjevna melodika, sklonost polifonom oblikovanju, baroknoj motoričnosti te lirskim ugođajima, vedrini i humoru. Lakoća i razigranost muziciranja sjedinjeni su sa šarolikom, pitoresknom orkestracijom što mnogim njegovim djelima daje mediteranski prizvuk. Iako B. nije nikad bio pristaša nacionalnog smjera, ipak se često inspirirao folklorom, posebno obilježjima balkanskih plesova i, za boravka u Brazilu, obilježjima južnoameričke glazbe. — Za svoje stvaralaštvo dobio više nagrada i priznanja, među njima nagrade za životno djelo »Mlado pokoljenje« (1965) i »Vladimir Nazor« (1976) te Nagradu »Josip Slavenski« (1986). God. 1988. izabran je za redovitog člana JAZU.
DJELA (praizvedbe i tisak): Mala Ruth jednog dana, suita za klavir. Zagreb 1939; tiskano u Tri suite za klavir. Zagreb 1978. — Sonata za violinu i klavir. Zagreb 1940 (prerađeno u Sonatu za violončelo i klavir. Beograd 1950). — Lirski kvartet za gudače. Vis 1944; tiskano Zagreb 1973. — Sedam partizanskih pjesama za bariton i orkestar. Bari 1944. — Sonata za klavir (kasnije naslovljeno Sonata s Visa). Vis 1944. — Sredovječna igra iz Dalmacije za okrestar (kasnije naslovljeno Suita iz Korkyre). Split 1945. — I Koncert za violončelo i orkestar. Zagreb 1946; tiskano Beograd 1968. — Preludij za klavir. Zagreb 1946. — Toccata za klavir. Zagreb 1946. — Muzika za djecu. Zagreb 1948; tiskano Zagreb 1955. — Šest invencija za violončelo i klavir. Ljubljana 1948. — Komorni koncert za klavir i orkestar. Zagreb 1949 (Nagrada Vlade NR Hrvatske 1950). — II Sonata za violinu i klavir. Beograd 1950; tiskano Zagreb 1974. — Ciciban, ciklus pjesama za glas i klavir. Beograd 1950; tiskano Zagreb 1950. — Divertimento za komorni orkestar. Zagreb 1950. — II i III Suita za klavir. Zagreb 1950; tiskano u Tri suite za klavir. Zagreb 1978. — II Gudački kvartet. Zagreb 1951. — Prélude za orkestar. Zagreb 1952. — Koncert za fagot i orkestar. Beograd 1953; tiskano Zagreb 1965 (klavirski izvadak). — Bez povratka, ciklus pjesama za mezzo- sopran i klavir. Zagreb 1953; tiskano Zagreb 1971. — Dvije pjesme Gorana Kovačića za glas i klavir. Zagreb 1954. — Klavirski trio. Radio-Zagreb 1954. — Koncert za klarinet i orkestar. Zagreb 1954; tiskano Zagreb 1954. — Partita za klavir. Zagreb 1954. — Sedam bagatela za klavir. Zagreb 1955. — II Koncert za violončelo i orkestar. Zagreb 1955; tiskano Zagreb 1956 (klavirski izvadak). — Koncert za violinu i orkestar. Radio-Atena 1956. — Simfonija ljeta. Radio- Lubljana 1956. — Pčelica Maja, dječja opera. Zagreb 1956 (koncertna izvedba); scenska praizvedba Rijeka 1963; tiskano Beč 1957. — Concertino za klavir, gudače i udaraljke. Niš 1957; tiskano Zagreb 1957. — Koncert za obou i gudače. Zagreb 1957; tiskano Zagreb 1969 (klavirski izvadak). — Koncert za flautu i gudače. Zagreb 1958; tiskano Beč 1956. — Serenada za trublju, klavir, gudače i udaraljke. Zagreb 1958; tiskano Beč 1958. — Proljetne igre, suita za klavir. Zagreb 1958; tiskano Zagreb 1961. — Gitanjali, ciklus pjesama za glas i klavir. Zagreb 1959; tiskano Zagreb 1975. — Koncert za violu i orkestar. Zagreb 1959; tiskano Milano 1963. — Mediteranska simfonijeta. Zagreb 1959; tiskano Zagreb 1961. — Pinocchio, dječji balet. Zagreb 1959; tiskano Köln 1967. — III Sonata za klavir. Krakov 1960. — II Simfonija (In Memoriam Poetae). Zagreb 1961; tiskano Zagreb 1965. — Na velikom brodu, suita za klavir. Zagreb 1963. — Sinfonietta Brasileira. Zagreb 1963. — Zore i vihori, kantata. Zagreb 1963. — III Simfonija (Muzika za prijatelje). Zagreb 1965. — Šuma spava, ciklus pjesama za sopran, klarinet, vibrafon, gudački kvartet i bubanj. Opatija 1965. — Trio za obou (flautu), violončelo i klavir. Radio- Beograd 1965; tiskano Zagreb 1975. — Peter Pan, balet. Zagreb 1966; tiskano Beč 1969. — IV Simfonija (Sinfonia iubilans). Zagreb 1966. — Concertino za rog, gudače i udaraljke. Zagreb 1967; tiskano Köln 1969. — Karneval iluzija, balet (prema Sinfonietta Brasileira). Zagreb 1967. — Pet invencija za komorni orkestar. Zagreb 1967; tiskano Zagreb 1969. — Sinfonietta concertante za klavir i orkestar. Zagreb 1968. — Pjesme za bezimenu, ciklus. Zagreb 1969. — Scherzi di notte za duhački kvartet. Opatija 1969; tiskano Köln 1971. — V Simfonija za Thaliju. Zagreb 1969. — Musica tonalis za obou, fagot i gudače. Zagreb 1970; tiskano Beč 1973. — Heraklo, komorna komična opera. Osijek 1971. — Candomblé, ciklus pjesama za sopran klavir i udaraljke (ili za sopran i komorni orkestar). Zagreb 1972; tiskano Köln 1975. — Močvara, komorna opera. Osijek 1972. — Plaisanteries, suita za komorni orkestar. Zagreb 1972. — Sonatina za rog i klavir. Zagreb 1973. — Koncert za jednog malog dječaka. Zagreb 1974; tiskano Zagreb 1973 (izdanje za 2 klavira). — Koncert za obou i gudače. Skoplje 1974; tiskano Zagreb 1969. — Promenadni koncert za duhače. Zagreb 1974. — VI Sinfonia vocalis. Opatija 1974. — Aprilska sonatina za flautu i klavir. Zagreb 1975; tiskano Köln 1977. — Dijalog za glas i orkestar. Opatija 1975; tiskano 1977. — Pjesme iz rata, ciklus za mezzosopran i klavir. Zagreb 1975. — Tri epistole za orgulje. Zagreb 1975. — Zvona, komorna opera. Osijek 1975. — Musica per tromba za trublju i orkestar. Opatija 1976; tiskano Zagreb 1977. — Koncert za gitaru i gudače. Zagreb 1977. — Mačak u čizmama, balet. Zagreb 1977. — Varijacije na pučku temu za duhački kvintet. Zagreb 1977. — Concertino di primavera za violinu i gudače. Zagreb 1978. — Bon voyage, suita za gudače. Opatija 1979. — Gumpis-trio za duhače. Opatija 1979. — Pet Mozartovih pisama za duhački sekstet. Bern 1980. — Tri biblijske legende za trombon i klavir. Zagreb 1980. — Orfej XX stoljeća. Beograd 1981. — Ratni trio. Zagreb 1981. — Koncert za Romea i Juliju (koncert za 2 klavira). Opatija 1982. — Ružno pače, lutkarska priča. Zagreb 1982. — VII Simfonija. Zagreb 1982. — Cvijeće za Scarlattija, sonata za klavir. Zagreb 1983. — VIII Simfonija (Di quatro gioie). Mostar 1983. — Sinfonietta za trombon i gudače. Opatija 1983. — IX Simfonija otoka. Opatija 1984. — Quartetto imperial za gudače. Opatija 1985. — Sinfonietta za saksofon, gudače i udaraljke. Zagreb 1985. — Slavuj, opera. Sarajevo 1985 (koncertna izvedba). — X Simfonija (Evropska). Zagreb 1986. — Tri Domjanićeve pjesme za glas i klavir. Zagreb 1986. — XI Simfonija. Zagreb 1987. — XIII Simfonija. Opatija 1987. — XII Simfonija. Zagreb 1988. — Sonatine pour piano. Zagreb 1988. — Tri melodije malog Julijana za flautu. Zagreb 1988.
LIT.: H. J. Koelreutter: Un compositor jugoslavo. Diario de Sao Paulo, 1952, 23. X. — R. Massaran: Bruno Bjelinski. Jornal do Brasil, 1954, 23. IX. — N. Turkalj: Zapis o Bruni Bjelinskom. Narodni list, 11(1955) 3. X. — K. Kovačević: Hrvatski kompozitori i njihova djela. Zagreb 1960, 41–66. — V. Fajdetić: Između mašte i zbilje. Novi list, 17(1963) 12. II. — M. Graf: Eine Oper fur Kinder und Erwachsene (Heraklo). Basler Nachrichten, 1971, 13. VIII. — A. Petrušić: Bruno Bjelinski i njegova opera Močvara. Kazalište, 8(1972) br. 3/4. — T. Reich: Susreti sa suvremenim kompozitorima Jugoslavije. Zagreb 1972, 23–26. — V. Požgaj: Radost i ljepota jednostavnosti. 15 dana, 7(1974) 3, str. 27–29. — A. Ambrožić–Paić: Kakva muzika – takav čovjek. Svijet, 1979, 14. XII. — K. Kovačević: Bogato stvaralaštvo. Skladateljsko veče Bruna Bjelinskog. Borba, 58(1979) 11. XII, str. 11. — Jugoslovanska glasbena dela. Ljubljana 1980, 43–51. — D. Gostuški: Sve što se svira i peva. NIN, 31(1981) 25. X. — mm.: Bruno Bjelinski akademik. Bilten Društva skladatelja Hrvatske, 1988, 61, str. 3–4.
Ivona Ajanović (1989)
