Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BOGDANIĆ, Mirko Danijel (Daniel Emerik), astronom i matematičar (Virovitica, 5. XI 1762 — Budim, 31. I 1802). Školovanje je vjerojatno započeo u Zagrebu, a od 1778. nastavio u Pešti. God. 1782–85. na Sveučilištu je u Budimu, odn. Pešti, gdje mu matematiku predaje Joseph Mitterpacher. Od 1785. nastavnik je grčkog jezika i matematike u Kraljevskoj akademiji u Velikom Varadinu. Tu se bavio matematikom i rješavao problem podjele zadanoga geometrijskog lika uz zadane uvjete. Od 1788. postaje mjernik za regulaciju rijeka u Tamiškom okrugu. U okviru svoga posla bavi se triangulacijom i u vezi s tim astronomijom. Na prijedlog Dvorske komore peštansko Sveučilište dodijelilo mu je stipendiju za usavršavanje u astronomiji, pa se 1793–95. usavršavao na bečkom Sveučilištu kod astronoma F. P. Triesneckera. Tada se bavi teorijskom astronomijom, posebno stazama kometa, o čemu piše raspravu De orbitis cometarum. Astronomske radove objavljuje u časopisu Heidelberger Archiv (1795). God. 1796. dobio je mjesto drugog asistenta u sveučilišnoj zvjezdarnici u Budimu, a 1798. postaje prvi asistent. Tu zajedno s F. Taucherom motri pomrčine Jupiterovih satelita i okultacije zvijezda, što je bilo važno za određivanje zemljopisnih koordinata. Svoja astronomska motrenja objavljuje u bečkome astronomskom časopisu Ephemerides astronomicae (1799, 1800, 1801, 1802). God. 1798. bio je određen da surađuje s kapetanom J. Lipszkym na izradbi zemljopisne karte Ugarske i susjednih zemalja, u koju je bila uključena i Hrvatska. Kako je kartu trebalo izraditi na temelju točnih astronomskih motrenja, B. je takva opažanja obavio u mnogim mjestima i gradovima, među kojima u Rijeci, Karlobagu, Dubici, Petrovaradinu i Zemunu. U tom je radu imao mnogo teškoća. Svoja motrenja redovito je slao Ludwigu Schediusu u Peštu, a on ih je dostavljao astronomu Franzu Xaveru Zachu da ih objavi u svom časopisu Monatlichen Correspondenz zur Beförderung der Erd- und Himmels- Kunde (Gotha). Zach je tim izvještajima dodao mnoge bilješke iznoseći svoje mišljenje o rezultatima i hvaleći Bogdanićev rad. Kad je dobio od Zacha i Schediusa motrenja u drugim gradovima, B. je sâm izračunavao zemljopisne koordinate mjesta u kojima je obavljao astronomska motrenja. Često su takva izračunavanja na temelju Bogdanićevih motrenja obavljali i drugi astronomi, osobito Zach. Početkom 1800. razbolio se i vratio u Budim, ali je već iduće godine nastavio putovati po Ugarskoj, utvrdivši ukupno više od 150 točnih zemljopisnih širina i nekoliko zemljopisnih dužina. Na putovanju je obolio od tuberkuloze i ubrzo umro u Budimu. Na temelju Bogdanićevih podataka Lipszky je 1806. objavio zemljopisnu kartu Ugarske i Hrvatske pod nazivom Mappa Generalis Regni Hungariae partiumque adnexarum Croatiae, Slavoniae et Confinionum Militarium. Potkraj života započeo je rad na djelu Mechanica coelestis, koje je ostalo nedovršeno. U zvjezdarniei Konkoly u Budimpešti sačuvao se njegov dnevnik astronomskih opažanja s budimske zvjezdarnice i putovanja. Bavio se i književnošću; autor je latinskih prigodnica. Pokušao je izdavati novine na hrvatskom jeziku, hoteći poboljšati poljodjelstvo i seosko gospodarstvo u Hrvatskoj, unaprijediti poznavanje domovinske povijesti i poboljšati znanje narodnoga jezika. Iako mu je dozvola izdana 1792, novine nije počeo izdavati. Zamislio je napisati i cjelokupnu povijest svijeta na hrvatskom jeziku, ali je objavio samo prvi svezak 1792. u Beču pod naslovom Događaji svieta, u kojemu je obradio najstariju povijest prednjoazijskih naroda.

DJELA: Carmen quo supremo Magno-Varadiensis academiae directori, dum diutius ex Russia expectaretur, eiusdem academiae desiderium testatus est. Magno Varadini, Per Franciscum Eizenberger 1786. — Formulae pro spatiis rectilineis aut quae in haec resolvi possunt per lineas parallelas dividendis. Pestini, Typis I. Michaelis Landerer 1786. — Dogodjaji svieta. U Becsu Kod Josipa Baumeistera 1792.
 
LIT.: Aus einem Schreiben des Prof. Ludw. v. Schedius. Monatlichen Correspondez (Gotha), 1800, 1, str. 292–293; 3, str. 308–312. — L. Schedius: Daniel Bogdanich’s Tod. Ibid., 1802, 5, str. 405–406. — Isti: Der Tod von Daniel Emmrich Bogdanich. Zeitschrift für Ungarn (Pest), 1802. — Todesfälle. Innelligenzblatt zu den neuen Feuerbränden (Leipzig), 1802, 3, str. 266–269. — J. J. Littrow: Beiträge zur Berechnung der Finsternisse, der Refraction, Bogdanich’s beobachtete Polhöhen. Astronomisches Jahrbuch für das Jahr 1821 (Berlin), 1818, str. 111–129. — P. -: Životopis Daniela Emira Bogdanića. Slavonac, 1(1863) 5, str. 78–79. — O. Kučera: Astronom D. M. Bogdanić. Spomen-cvieće iz hrvatskih i slovenskih dubrava (zbornik). Zagreb 1900, 584–588. — F. Šišić: O stogodišnjici ilirskoga pokreta. Ljetopis JAZU, 1937, 49, str. 105, 118–119. — F. Fancev: Još o Bogdanićevim novinama od god. 1792. Građa za povijest književnosti hrvatske, 1938, 13, str. 314–315. — L. Bendefy: Verbindungen Lóránd Eötvös’s und der ungarischen Gelehrten mit den südslawischen Geophysikern. Simpozij o Mohorovičićevom diskontinuitetu. Zagreb 1972, 31–40. — Isti: Emlékezés Bogdanich Imre Dánielre. Geodézia és Kartográfia (Budapest), 24(1972) str. 363–366. — Ž. Dadić: Mirko Daniel Bogdanić. Priroda, 62(1973) 10, str. 308–309. — Isti: Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata, 1. Zagreb 1982, 342–346. — Isti: Mirko Danijel Bogdanić kao astronom. Virovitički zbornik 1234–1984. Virovitica 1986, 387–394.
 
Žarko Dadić (1989)