BOGDANOVIĆ, Milica

BOGDANOVIĆ, Milica, spisateljica (Linz, 29. III 1882 — Beograd, 2. II 1973). Kći Simeona, povijesnog pisca. U Zagrebu je završila ženski licej (1900), maturirala u Drugoj klasičnoj gimnaziji (1901) te diplomirala povijest i zemljopis (1906). Tu je i doktorirala 1907. temom Car Julijan Apostat prema hrišćanstvu. Od 1906. bila je nastavnica u zagrebačkom liceju. Proputovala je mnogim evropskim zemljama, a 1910. posjetila u Rusiji L. N. Tolstoja. Za I svjetskog rata živjela je u Ženevi. Od 1919. do 1932. bila je profesorica u Prvoj ženskoj gimnaziji, a do umirovljenja 1940. u Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu. Ratne godine provela je u Beogradu, potom 1949. radila u Srijemskim Karlovcima u Patrijaršijskoj arhivi. Od 1958. živjela je u Beogradu. — Javila se 1903. lirikom u Brankovu kolu. Objavila je nekoliko pjesama i kraćih proznih tekstova te više članaka o ruskim piscima (A. I. Hercen, I. A. Gončarov), o S. Kierkegaardu, feminizmu, pedagogiji i dr. te oveću studiju o Tolstojevu životu, filozofskim i religioznim idejama. Surađivala je u publikacijama Nastavni vjesnik (1908, 1913), Savremenik (1912–16), Pokret (1922), Srpski književni glasnik (1923), Ženski pokret (1928, 1930, 1935), Glasnik Jugoslovenskog profesorskog društva (1929–31, 1934), Zbornik Matice srpske (serija društvenih nauka, 1956), Zbornik Matice srpske za književnost i jezik (1956/57) i dr. Potpisivala se pseudonimom Irina Simeunova. Prevela je Pripovijest o sedmero obješenih L. N. Andrejeva (Zagreb 1910) i Tri sestre A. P. Čehova (Zagreb 1921). Za MS napisala je biografiju svog oca. Pripremila je i uredila Građu za istoriju Beograda od 1717–1739 (zajedno s D. Popovićem, Beograd 1958). Neke članke i predavanja tiskala je u obliku manjih brošura. — B. je u kritici zapažena kao poznavateljica ruske književnosti, posebice Tolstojeva života i rada.