Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BOROŠIĆ, Andrija, šumarski stručnjak (Petrinja, 27. XI 1865 — Zagreb, 30. XI 1909). Osnovnu školu i nižu realku završio u Petrinji, višu realku 1882. u Rakovcu kod Karlovca. Šumarstvo diplomirao na Visokoj školi za kulturu tla u Beču kao stipendist Zemaljske vlade. God. 1887. počinje službovati u Slunjskoj imovnoj općini, najprije u Gospodarstvenom uredu u Rakovcu, potom kao upravitelj Šumarije u Vališ-Selu. Krajem 1890. premješten je u Šumariju II banske imovne općine u Rujevcu, odakle 1892. prelazi u Šumarski odsjek Zemaljske vlade u Zagrebu, gdje ostaje do kraja života. — B. je znatno utjecao na razvitak javne šumarske uprave, posebno na gospodarenje šumama u imovnim općinama i zemljišnim zajednicama. Izradio je Naputak za sastav gospodarskih osnova i programa, na temelju kojega se od 1903. provodilo uređivanje šuma u Hrvatskoj. Bio je tajnik Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva (od 1896), urednik Šumarskog lista (1896–98, s J. Kozarcem). Jedan je od glavnih organizatora hrvatskog dijela Milenijske izložbe u Budimpešti (1896), gradnje Šumarskog doma u Zagrebu te osnutka Šumarskog muzeja i Šumarske akademije u Zagrebu. God. 1900. objelodanio je zbirku propisa Zakoni i naredbe tičući se šumske uprave i šumskog gospodarenja u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji (suautor Antun Goglia). Izdavao je Hrvatski šumarsko-lovački koledar (1904–10) te surađivao u Šumarskom listu (1887, 1897, 1899, 1901, 1903–05, 1908). God. 1910. Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo osnovalo je Literarnu zakladu Andrije Borošića za nagrađivanje šumarskih stručnih radova.

LIT.: Andrija Borošić, kr. zemaljski šumarski nadzornik I. razreda. Šumarski list, 34(1910) 1, str. 1–13. — Đ. Nenadić: Andrija Borošić (1865–1909). Pola stoljeća šumarstva 1876–1926. Zagreb 1926, 138–141.
 
Oskar Piškorić (1989)