Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BOTTERI, Matija, prirodoslovac (Hvar, 7. XII 1808 — Orizaba, Meksiko, 3. VII 1877). Završio samo pučku školu i bio samouk. God. 1854. po preporuci engleskog prirodoslovca Alexandera otputovao u Orizabu da za društvo Horticultural Society iz Londona nabavlja sjemenje i sadnice iz tropskih rasadnika. Poslije je izabran za profesora prirodnih znanosti u liceju u Orizabi i na toj dužnosti ostao do smrti. — Prirodoslovljem se počeo baviti ohrabren Visianijevim poticajima. Istražio je kopnena i morska područja Hvara i srednjodalmatinskih otoka. Skupio je veliku herbarsku zbirku, zbirku ruda te pet velikih škrinja prirodoznanstvenog materijala, što je poslije, zbog nebrige, uglavnom propalo. — O rezultatima istraživanja ostavio je u rukopisu četiri kataloga s popisom flore i faune istraživanih područja, koje je poslije skraćeno objavio S. Brusina: Naravoslovne crtice sa sjeveroistočne obale Jadranskog mora (Rad JAZU, 1874, 27) te Dva popisa Dalmatinskih riba od M. Botteri-a s dodacima Heckel-a, Bellotti-a, Stalio-a i dr. i s uvodom od S. Brusine (Glasnik Hrvatskoga naravoslovnoga družtva, 1891, 1–5). Sve biljne i životinjske vrste bile su imenovane na latinskom, hrvatskom i talijanskom jeziku. Za života B. je objavio samo jednu kratku bilješku, no i ona je izišla pod tuđim imenom — objavio ju je G. Frauenfeld pod naslovom Notiz über Flora und Fauna einiger dalmatinischen Inseln von M. Botteri (Verhandlungen des zoologisch-botanischen Vereins in Wien, 1853, 3). Godinama je skupljao bilje za Visianija, koji mu se u svom djelu Flora dalmatica časno odužio nazvavši jednu biljku njegovim imenom – Brassica botterii. Algolog G. Zanardini nazvao je Botterijevim imenom četiri vrste alga, a Heller jednu vrstu mahovina. B. je surađivao s mnogim prirodoslovcima diljem Evrope. Bio je član bečke Akademije.

LIT.: D. Hirc (HD): Matija Botteri, hrvatski prirodopisac i glasoviti jezikoznanac. Galeb, 2(1879) 1, str. 1–2; 2, str. 1–2. — A. Forenbacher: Istorijski prijegled botaničkih istraživanja kraljevine Dalmacije od Visianija do danas. Rad JAZU, 1914, 202, str. 52. — I. Trinajstić: Matija Botteri – prirodoslovac samouk. Hvar u prirodnim znanostima. Zbornik simpozi a. Zagreb 1977, 235–238.
 
Ivan Šugar (1989)