Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BREŠAN, Ivo, dramatičar i scenarist (Vodice kod Šibenika, 27. V 1936). Gimnaziju polazio u Šibeniku, jugoslavenske jezike i književnosti diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1960. Od tada profesor u šibenskoj gimnaziji (tj. Centar za odgoj i obrazovanje), a od 1983, umjetnički voditelj u Centru za kulturu i Jugoslavenskom festivalu djeteta u Šibeniku. Javio se 1955. u Šibenskoj reviji pripovijetkama, a usporedo je glumac amater u dramskoj družini »Kolo« i profesionalnomu šibenskom kazalištu. Piše i eseje (Kontinuitet metafizičkog u hrvatskoj književnosti, Vidik, 1971), no odlučuje se za dramsko i scenarističko stvaranje. Prvi dramski tekst Četiri podzemne rijeke objelodanio u Vidiku 1970 (br. 26/27). Svojim dramama ubrzao je napuštanje kanoniziranih žanrova u suvremenoj hrvatskoj dramatici. Hvaljena i napadana Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja (praizvedba: Teatar itd, 1971), parodijska je identifikacija kraljevskog makrosvijeta Shakespeareove tragedije sa seljačkim mikrosvijetom i jezičnim idiomom Dalmatinske zagore. I u ostalim dramskim djelima nasrće na savjest i svijest suvremenika. Najizazovniji je u moralitetu Nečastivi na filozofskom fakultetu (Mestno gledališče ljubljansko, 1982), gdje faustovskom uzorku suvremenog intelektualca suprotstavlja dogmatske izdanke klera i vlasti. Polemičnost i aktualnost obilježuju burlesku Smrt predsjednaka kućnog savjeta (Dramsko kazalište Gavella, 1979), Svečanu večeru u pogrebnom poduzeću (Łódź 1980), kojom se parafrazira Gogoljev Revizor, te Arheološka iskapanja u selu Dilj (Histrioni, 1981), kojima se niječe mogućnost postojanja Platonove »idealne države«. Dijalog s književnim djelima svjetskih klasika B. nastavlja i u tragediji Anera (Kazalište Marina Držića, 1984), gdje sudbinsku funkciju božje volje iz Racineove Fedre preuzima politika, a Hidrocentrali u Suhom dolu (Narodno pozorište u Sarajevu, 1986), intertekstualna je paradigma Moliereov Tartuffe. U srednjodalmatinsko selo smjestio je i Pirandellovu dramu Liola (zagrebačka Komedija pod naslovom Lubin, 1982). Beogradsko Pozorište »Susreti« izvelo je komad Viđenje Isusa Krista u kasarni VP 2507 (1984). Brešanove drame izvedene su u devet evropskih zemalja, najviše u Državnomu satiričnom kazalištu Maszkaron u Krakowu. Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja uprizorena je u desetak poljskih kazališta i snimljena za TV, tiskana u njemačkom prijevodu (Wien, München 1978), a izvodila se i u SSSR-u (Talin), Mađarskoj (Szeged), Bugarskoj (Sofija), Čehoslovačkoj (Ostrava), Austriji (Volkstheater, Beč), SR Njemačkoj (Thalia theater, Hamburg), Danskoj (Odense) te u Švedskoj, gdje je prikazana i na TV. Drame je objavio u domaćim i stranim časopisima, a zastupljene su i u Antologiji savremene jugoslovenske drame (O. Lakićević, Beograd 1984) te u Antologiji hrvatske drame (B. Hećimović, Zagreb 1988). Tiskan je i njemački prijevod Nečastivoga na filozofskom fakultetu (Wien, München 1981). B. je autor ili suautor pet filmskih scenarija (Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, Izbavitelj, Tajna Nikole Tesle, Obećana zemlja i Donator). Piše i TV drame (Dva sanduka dinamita, Trideset konja) i TV serije. Za Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja nagrađen je 1972. »Sterijinom« i »Gavellinom« nagradom, za Svečanu večeru u pogrebnom poduzeću dobio je »Gavellinu nagradu« 1979, a 1985. primio je »Sterijinu nagradu« grada Vršca za komediju.

DJELA: Groteskne tragedije. Zagreb 1979.
 
LIT.: M. Grgičević: Izvanredan događaj. »Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja općine Blatuša« Ive Brešana u režiji Božidara Violića. Praizvedba u Teatru itd. Večernji list, 15(1971) 2I. IV. — D. Klaić: Hamlet i nešto više. Borba, 49(1971) 19. IX. — D. Vukov-Colić: »Biti ili ne biti« u desetercu. Vjesnik, 32(1971) 22. IV. — R. Popović: Primitivizam kao sudbina. (Razgovor s Ivom Brešanom.) Odjek 25(1972) 1. VI. — M. Latas: Ni »lakirovke« ni »Mrduše«. Oko, 1(1973) 25. IV. — D. Miletić: Od apologije do bespoštedne kritike. Ibid., 19. XII. — M. Sigetić: Ivo Brešan: Nečastivi trči za Hamletom. (Razgovor s Ivom Brešanom.) Vjesnik, 34(1973) 14. I. — I. Brešan: Otvoreno pismo redakciji Oka. Oko, 2(1974) 16. I. — N. Batušić: Drama i pozornica, Novi Sad 1975, 198–201. — G. Sinko: Sztuki Shakespearea w roli tematów. Dialog (Warszawa), 1975, br. 1. — V. Krušić: Ivo Brešan »Nečastivi na filozofskom fakultetu«. Pitanja, 8(1976) 7, str. 103–104. — V. E. Marković: Raskol između reči i igre. Beograd 1977, 143–173. — D. Foretić: Dobri duh vlasti, pušten iz boce. Satirična groteska »Smrt predsjednika kućnog savjeta« Ive Brešana u DK Gavella, u režiji Marina Carića. Vjesnik, 40(1979) 13. VI. — B. Hećimović: Dramaturški triptihon. Zagreb 1979, 78–80, 155–157. — I. Mrduljaš: Kako ubiti predsjednika kućnog savjeta i zašto? Prolog, 11(1979) 41/42, str. 123–125. — Z. Mrkonjić: Nečastivi u tragediji. Ibid., str. 50–59. — G. Bujić: Ivo Brešan: »Groteskne tragedije«, Zagreb 1979. Dometi, 13(1980) 7/8, str. 104–105. — B. Donat: Od tragedije do mimusa. Prolog, 12(1980) 44/45, str. 87–93. — V. Mirković: »Iskapanja« na golom tjemenu. Na arheološkom lokalitetu Bribirska glavica »Histrioni« su u noći 11. srpnja izveli premijeru drame Ive Brešana »Arheološka iskapanja kod sela Dilj«. Vjesnik, 42(1981) 18. VII. — I. Mrduljaš: Histrion na glavici. Prolog, 13(1981) 47, str. 112–116. — D. Foretić: Naličje dogmatizma. Praizvedba komedije Ive Brešana »Nečastivi na filozofskom fakultetu« u ljubljanskom Mestnom gledališču. Vjesnik, 43(1982) 13. X. — D. Gašparović: Pismo i scena. Rijeka 1982, 50–52, 63, 93. — T. Kermauner: Nečastivi se zabavlja. Prolog, 14(1982) 53/54, str. 71–83. — I. Mrduljaš: Slava glumi(štu)! Ivo Brešan: Svečana večera u pogrebnom poduzeću. Hrvatsko narodno kazalište, Split. Ibid., 15(1983) 55/56, str. 162–164. — W. E. Yuill: The »Grotesque Tragedies« of Ivo Brešan. Slavonic and East European Review (London), 61(1983) 4, str. 258. — I. Mrduljaš: Dramski vodič. Zagreb 1984, 129–136. — Z. Mrkonjić: Ogledalo mahnitosti. Zagreb 1985, 145–162, 168–182. — I. Vidan: Intertekstualnost u dramama Ive Brešana. Dani hvarskog kazališta, 12, Split 1986, 158–176. — Z. Mrkonjić: Šaptači arhetipa. Umjetnost Ive Brešana. Odjek, 41(1988) 1–15. III.
 
Branko Hećimović (1989)