BROZOVIĆ, Dalibor

traži dalje ...

BROZOVIĆ, Dalibor, slavist (Sarajevo, 28. VII 1927). Osnovnu školu pohađao u Zenici (1934–38), gimnaziju započeo u Visokom (1938), nastavio u Sarajevu (1939/40) i Zagrebu (1940–46), gdje je maturirao. Od 1943. sudjelovao u NOP-u te 1943/44. bio zatvoren u Zagrebu. Nakon oslobođenja radio u Glavnom odboru USAOH-a, bio urednik kulturne rubrike pa glavni urednik zagrebačkog Srednjoškolca (1947/48) te lektor Radio-Zagreba (do 1952). Studij hrvatskog ili srpskog jezika i jugoslavenskih književnosti otpočeo 1946. i završio 1951. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1952. apsolvirao studij talijanskog jezika i književnosti. Završio je i dijalektološki tečaj u JAZU. Disertacijom Govor u dolini rijeke Fojnice doktorirao je na istom fakultetu 1957. Na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu bio je asistent (1952/53), zatim lektor na Filozofskom fakultetu u Ljubljani (1953–56), pa asistent predavač (1956–58), docent (1958–62), izvanredni profesor (1962–68) te od 1968. redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru. God. 1969. predavao je na University of Michigan (SAD), a 1971. na Sveučilištu u Regensburgu (SR Njemačka). — Javio se 1946. novinskim člancima i prijevodima poezije, a 50-ih godina objavio više lingvističkih i književno-kritičkih priloga te prepjeva i publicističkih članaka. Nakon 1960. uglavnom tiska samo lingvističke radove iz područja hrvatske, srpske i općeslavenske dijalektologije, povijesti hrvatskog ili srpskog jezika dijasistema i povijesti hrvatskoga književnog jezika, zatim usporedne gramatike slavenskih jezika, baltistike i interlingvistike, sociolingvistike, različnih pitanja suvremenog jezika, fonologije, akcentologije, stilistike i esperantologije. Pridonio je uspostavljanju prvotne slike hrvatskih i srpskih dijalekata, ukazujući na ulogu i mjesto zapadnoga štokavskog narječja. U knjizi Standardni jezak razradio je pojmovlje za proučavanje standardnih jezika i njihove odnose prema hijerarhiji jezičnih idioma. Objavljivao je u publikacijama Jezik (1952–66, 1971–74, 1976–82, 1985–87), Ljetopis JAZU (1955–58), Republika (1956, 1963, 1986), Filologija (1957, 1963, 1978, 1986), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru (1959–64, 1967–86), Zadarska revija (1959–60, 1962–64, 1969–70, 1973, 1977, 1983, 1987), Zbornik za filologiju i lingvistiku (1960–64, 1984–85), Kratylos (Wiesbaden 1961, 1963), Lětopis Instatuta za serbski ludospyt (Budyšin 1961, 1968, 1987), Slavia (Prag 1962, 1965), Biuletyn Polskiego towarzystwa jezykoznawczego (Krakov—Varšava 1963), Kolo (1963, 1966, 1970) i dr. Sudjelovao je pri izradi Upitnika za srpskohrvatski dijalektološki atlas (R. Aleksić, i dr., Beograd 1963), Voprosnika Obščeslavjanskogo lingvističeskogo atlasa (R. I. Avanesov i dr., Moskva 1965), Upitnika za ispitivanje bosansko-hercegovačkih govora (J. Vuković i dr., Sarajevo 1976), Slovníka slovanské lingvistické terminologie (A. Jedlička i dr., Prag 1977, 1979), Fonoloških opisa srpskohrvatskih/hrvatskosrpskih, slovenačkih i makedonskih govora obuhvaćenih Opšteslovenskim lingvističkim atlasom (Sarajevo 1981) i dr. Suradnik je drugog izdanja Enciklopedije Jugoslavije. Radovi su mu uvršteni u više zbornika i antologija, a uredio je i napisao predgovore za više knjiga. Javljao se i sociološkim raspravama: Vidik (1969), Naše teme (1970), Klasno i nacionalno u suvremenom socijalizmu (1970), Kritika (1970). Pisao je i o problemima numizmatike: Obol (1976), Numizmatika (1978). Među novinskim prilozima ističe se serijal Jezik današnji (Telegram, 1965–69). Uredio je više Radova Filozofskog fakulteta u Zadru. Prevodi rusku, ukrajinsku, poljsku, bugarsku, makedonsku, češku, arapsku, staroegipatsku i američku poeziju na hrvatski te hrvatsku i makedonsku na esperanto. Član je Društva književnika Hrvatske, od 1977. izvanredni a od 1986. redoviti član JAZU, dopisni član MANU, redoviti član Međunarodne znanstvene akademije Comenius (Kobenhavn-Uppsala-San Marino), suradnik redakcije Općeslavenskoga lingvističkog atlasa pri Akademiji nauka SSSR-a, član redakcije Evropskoga lingvističkog atlasa te odbora za plurilingvizam Alpe-Jadran u Udinama. God. 1970. primio Nagradu grada Zadra.

DJELA: O problemu ijekavskošćakavskog (istočnobosanskog) dijalekta. Hrvatski dijalektološki zbornik 2(1966) str. 119–208. — Rječnik jezika ili jezik rječnika? Zagreb 1969. — Standardni jezik. Zagreb 1970. — Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti (u: Hrvatska književnost u evropskom kontekstu. Zagreb 1978, 9–83). — Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski (suautor P. Ivić). Zagreb 1988. — Potpuniji popis radova vidi: J. Lisac, Bibliografija radova Dalibora Brozovića. Radovi. Filozofski fakultet – Zadar, 26(1986–87) 26(16), str. 11–34.
 
LIT.: Biografije in bibliografije univerzitetnih učiteljev in sodelovcev. Univerza v Ljubljani. Ljubljana 1957, 94. — Lj. Jonke: Osvrt na Brozovićevu »Poruku«, Jezik, 9(1961–62) 4, str. 126–127. — Bibliografija radova nastavnika i suradnika. Filozofski fakultet u Zadru. Zadar 1970 15–49. — S. Babić: Lingvističko određenje hrvatskoga književnog jezika. Jezik, 18(1970–71) 5, str. 127–137. — V. Cvetko: Brozovićev Standardni jezik. Jezik in slovstvo, 16(1970–71) 7, str. 216–217. — V. Zečević: Standardni jezik. Jezik, 18(1970–71) 4, str. 126–128. — V. Anić: Knjiga događaj u lingvistici i slavistici. Hrvatsko sveučilište, 1(1971) 11, str. 12. — Lj. Jonke: Knjiga puna živih problema. Hrvatski književni jezik danas. Zagreb 1971, 96–98. — Ž. Muljačić: (O Standardnom jeziku). Archivio glottologico Italiano (Firenze), 106(1971) 2, str. 216–217. — A. Nazor: S ilircima ne počinje hrvatski jezični standard. Republika, 27(1971) 2/3, str. 246–251. — M. Okuka: (O Standardnom jeziku). Pregled, 61(1971) 1/2, str. 145–149. — I. Sović: Izvanredno znanstveno lingvističko djelo, ali... Školske novine, 22(1971) 5, str. 13. — M. Šimundić: Jezik i vrijeme. Dubrovnik, 14(1971) 1, str. 116–120. — Z. Vince: Vrijedno teoretsko djelo o problemima književnog jezika. Školske novine, 22(1971) 5, str. 13. — R. Dunatov: (Dalibor Brozović: Standardni jezik). Slavic and East European Journal, 16(1972) 2, str. 265–266. — A. Jedlička: Aktuální problémi spisovného jazyka v nových zahraničních pracích. Slovo a slovesnost (Praha), 33(1972) 1, str. 25–37. — L. Matejka: (Rječnik jezika ili jezik Rječnika? Standardni jezik. By Dalibor Brozović). Slavic Review, 31(1972) 2, str. 495–496. — I. Pederin: (O Standardnom jeziku). Die Welt der Slaven (Wiesbaden), 17(1972) 1, str. 247–249. — I. Kotulić: (O Standardnom jeziku). Jazykovedný časopis (Bratislava), 24(1973) 1, str. 95–98. — S. Babić: Nova i cjelovita slika povijesti hrvatskoga književnog jezika. Jezik, 26(1978–79) 4, str. 119–123. — Dalibor Brozović. Ljetopis JAZU, 1979, 79, str. 479–485; 81, str. 223–232. — Profesor Dalibor Brozović. Radovi. Filozofski fakultet-Zadar, 26(1986–87) 26(16), str. 5–9.
 
Josip Lisac (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BROZOVIĆ, Dalibor. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2910>.