Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BRUSINA, Spiridion (Špiro), zoolog (Zadar, 11. XII 1845 — Zagreb, 21. V 1908). Gimnaziju završio u Zadru, studij prirodopisa započeo 1865. na Filozofskom fakultetu bečkog Sveučilišta. Nakon očeve smrti 1867. vratio se u Zadar, kraće vrijeme radio kao suplent u zadarskoj gimnaziji, potom odlazi u Zagreb, gdje je izabran za pristava u prirodoslovnom odjelu Narodnoga zemaljskog muzeja. Nedugo po dolasku osamostaljuje Zoološki odsjek, a nešto kasnije odvaja i botaničku zbirku. Njegovim dolaskom započinje razvitak Zoološkog muzeja kao moderne prirodoznanstvene ustanove, kojoj je bio upraviteljem od 1876. do umirovljenja 1901. B. je velikim trudom i spretnošću uspio utemeljiti ili urediti mnoge muzejske zbirke, osobito malakološku i ornitološku, i vrlo vrijednu knjižnicu, čime zagrebački Zoološki muzej već potkraj stoljeća postaje jedan od najuglednijih u tom dijelu Evrope. Bio je zoolog široka interesa, no ponajviše ga je zanimala malakologija. Objavio je na desetke zapaženih radova o mekušcima Jadranskog mora, o kopnenim recentnim puževima te o mekušcima jugoistočne Evrope nađenim u slatkovodnim i brakičnim neogenskim naslagama. Prvi je opisao više od 600 neogenskih vrsta i podvrsta od kojih se većina u sistematici do danas održala, zatim oko 70 recentnih jadranskih i nekoliko desetaka recentnih kopnenih i slatkovodnih vrsta ili podvrsta. O pojedinim neogenskim rodovima otkrivenim u hrvatskim krajevima napisao je brojne monografije, a 1886. pokušao je prikazati cjelokupnu faunu mekušaca u Austro-Ugarskoj. Nakon proučavanja srijemskih neogenskih nalazišta, prešao je i u Srbiju dajući svoj prilog proučavanju srpske tercijarne malakologije (1893). Osim malakoloških radova, napisao je više stručnih priloga iz ihtiologije, mamalogije i ornitologije. Među prvima je uočio važnost istraživanja Jadranskog mora i već se 1893. zauzimao za podizanje hrvatske biološke postaje na Jadranu. God. 1894. organizirao je znanstveno istraživanje jahtom »Margita« od Trsta do Budve radi biološkog proučavanja mora. Ubraja se među rijetke stručnjake koji su već početkom druge pol. XIX st. nazrijevali da u morskim dubinama ima života te isticali potrebu njegova proučavanja. Sudjelovao je svojim člancima u međunarodnoj ediciji Les Fonds de la Mer, a njegova istraživanja morskog dna u zadarskoj luci 1. VII 1868. drže se rođendanom hrvatske biologije mora. Uz posao u Muzeju B. je 1878–1901. bio prvi profesor zoologije na zagrebačkom Sveučilištu i predstojnik Zoologičko-zootomičkog zavoda. Jedan je od osnivača Hrvatskoga naravoslovnog društva te pokretač i prvi glavni urednik Glasnika Hrvatskoga naravoslovnoga društva. Objavljivanjem znanstvenih radova i na svjetskim jezicima u tom časopisu Brusina je, zamjenom za knjige i časopise, osigurao dotok znanstvenih informacija iz cijeloga svijeta. Rano je pristao uz Darwinove teorije, svakako već za svog studija u Beču (oko 1866), održavao je i osobne veze s Darwinom o čemu svjedoči Darwinovo pismo iz 1869. kao odgovor na Brusininu molbu da mu pošalje svoju fotografiju za buduće Hrvatsko prirodoslovno društvo, koje je kanio osnovati. Kao uvjereni darvinist držao je predavanja (1870–71) u kojima je prvi u nas promicao ideje darvinizma, zbog čega je bio oštro napadan. Član je mnogih prirodoslovnih društava, od 1870. dopisni, a od 1874. redoviti član JAZU. Bio je i dugogodišnji član Ravnateljstva Hrvatskoga glazbenog zavoda, član Hrvatskog sokola i tajnik Hrvatskoga sokolskog saveza, član i veliki meštar lože Hrvatska vila. Starješina je slobodne zidarske lože Hrvatska vila od 1894. a od 1900. postaje njezin počasni starješina. Brusinine organizacijske sposobnosti, međunarodne veze i znanstveni rad imali su odlučujuće značenje u razvitku biologije u nas. Njegova bogata rukopisna ostavština čuva se u Arhivu JAZU u Zagrebu.

DJELA: Conchiglie dalmate inedite. Verhandlungen der k. k. zoologisch-botanischen Gesellschaft in Wien, 1865, 15, str. 1–42. — Contribuzione pella Fauna dei molluschi dalmati. Vienna 1866. — Prinesci malakologiji hrvatskoj. Rad JAZU, 1867, 1, str. 78–105. — Prinesci malakologiji jadranskoj. Ibid., 1870, 11, str. 1–124. — Naravoslovne crtice sa sjevero-istočne obale Jadranskoga mora. Ibid., 1872, 19, str. 105–177; 1874, 27, str. 131–193; 1905, 163, str. 1–40; 1907, 169, str. 195–251; 171, str. 43–228; 1908, 173, str. 1–31. — Prilozi paleontologiji hrvatskoj ili kopnene i sladkovodne terciarne izkopine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Ibid., 1874, 28, str. 1–109. — Die Fauna der Congerienschichten von Agram in Kroatien. Wien 1884. — Die Neritodonta Dalmatiens und Slavoniens nebst allerlei malakologischen Bemerkungen. Jahrbücher der Deutschen Malakozoologischen Gesellschaft (Frankfurt am Main). 1884. 11, str. 17–121. — Über die Mollusken-Fauna Österreich-Ungarns. Mittheilungen des Naturwissenschaftlichen Vereines für Steiermark (Graz), 1886, 22, str. 29–56. — Ptice hrvatsko-srpske s obzirom na ostali slovenski jug. Spomenik SKA, 1888, 1, str. 1–51; 1892, 12, str. 1–168. — Sisavci Jadranskoga mora. Rad JAZU, 1889, 95, str. 79–177. — Odlomci srpske tercijarne malakologije. Geološki anali Balkanskog poluostrva, 1893, IV/1, str. 192–208; 1899, V/1, str. 173–202. — Biološke postaje. Ljetopis JAZU, 1894, 8, str. 87–124. — Gragja za neogensku malakološku faunu Dalmacije, Hrvatske i Slavonije uz neke vrste iz Bosne, Hercegovine i Srbije. Zagreb 1897. — Iconographia Molluscorum fossilium in telure tertiaria Hungariae, Croatiae, Slavoniae, Dalmatiae, Bosniae, Herzegoviniae, Serbiae et Bulgariae inventorum. Zagrabiae 1902. — Naše jesetre. Rad JAZU, 1902, 149, str. 1–62. — Potpuniji popis radova vidi: V. Kochansky-Devidé, Prilozi povijesti geoloških znanosti, II. Spiridion Brusina. Geološki vjesnik, 28(1975) str. 377–385.
 
LIT.: J. Žerjavić: Hrvatski branitelji darvinizma. Narodne novine, 38(1872) br. 1–59. — Kako se u tuđini ocjenjuje rad našeg akademika g. Špire Brusine. Vienac, 7(1875) 48, str. 788. — D. Hirc: Društvo hrvatskih prirodoslovaca i njihovo glasilo. Obzor, 10(1880) br. 149–150. — A. Bauer: Dva naša akademika realiste. Katolički list, 37(1886) 42, str. 329–331; 43, str. 337–339; 44, str. 345–348. — S. Korenić: Zagrebački slobodni zidari. Ibid., 47(1896) 4, str. 31–33. — (Nekrolozi): Dom i sviet, 21(1908) 11 str. 218–219 12 str. 221–238; Lovačko ribarski viestnik, 17(1908) 6, str. 61–63; Narodni list, 47(1908) 42, str. 2; Strossmayer (kalendar), 3(1909) str. LXXX–LXXXIII. — F. Bubanović (-ić): Špiro Brusina. Savremenik, 3(1908) 7, str. 444–446. — (A. Langhoffer): Spiridion Brusina. Glasnik Hrvatskoga prirodoslovnoga društva 21(1909) str. 128–129. — P. S. Pavlović: Spiro Brusina. Ljetopis JAZU, 1910, 25, str. 130–168. — A. Mihalić: Savez slobodnih zidara, 3. Zagreb 1927, 74. — V. Kochansky-Devidé: Prilozi povijesti geoloških znanosti, II. Spiridion Brusina. Geološki vjesnik, 28(1975) str. 365–376. — J. Balabanić: Spiridion Brusina (1845–1908) Croatian Zoologist and Darwinist. Periodicum biologorum, 81(1979) 3, str. 539–545. — T. Gamulin: Špiro Brusina i istraživanje Jadranskog mora. Rad JAZU, 1983, 404, str. 241–309. — J. Balabanić: Brusina prirodoslovac (1845–1908). K 80. obljetnici smrti. Zagreb 1988.
 
Josip Balabanić (1989)