BUDISAVLJEVIĆ, Bude, književnik i publicist (Bjelopolje kod Korenice, danas Titove Korenice, 29. VII 1843 — Zagreb, 22. I 1919). Pripadao je plemićkoj obitelji s pridjevkom Prijedorski. Osnovnu školu i sedam razreda gimnazije završio je u Senju, osmi razred i maturu u Rijeci (1860). U Beču je polazio krajiški upravni tečaj (1861–63). Imenovan je poručnikom 3. graničarske pukovnije u Ogulinu (1863), zatim premješten u Oštarije, Primišlje i Berek, a 1870. u Zagreb u upravni odjel generalkomande. God. 1871. privremeni je veliki bilježnik u Bjelovarskoj županiji, zatim je premješten u Vinkovce (1872) i Ogulin (1873). God. 1875. imenovan je podžupanom u Rumi, 1881. velikim županom u Požegi, 1884. velikim županom Bjelovarsko-križevačke županije, 1889. velikim županom Ličko-krbavske županije u Gospiću, a 1901. velikim županom u Zagrebu. Umirovljen je 1905. Bio je više puta zastupnik na Srpskomu narodno-crkvenom saboru u Sremskim Karlovcima. Za člana književnog odjela Matice srpske izabran je 1894. Odlikovan je viteškim križom Franje Josipa (1872) i austrijskim redom Leopolda (1889). — Prvi put javio se člankom Bečki »Kamerad« o hrvatskoj Krajini u Pozoru (1863). Prvu pripovijetku Petar Gavran mrke sreće objavio je u Viencu (1869). Pripovijetkama, zapisima o suvremenicima, člancima o planinarstvu i medicini javljao se sve do smrti (Obzor, Vienac, Narodne novine, Liječnički vjesnik, Brankovo kolo, Letopis Matice srpske, Srbobran, Nada, Savremenik i dr.). Potpisivao se Milutinov, Stari Graničar, Jefta R...., Prijedorski pl. Bude, B. plemeniti B. U knjizi Iz mojih uspomena objavio je zapažanja o književnim i kulturnim radnicima svoga doba (I. Perkovac, F. Kurelac, A. Šenoa, I. Trnski, J. Jovanović Zmaj). Priredio je i izdao Književno cvijeće Lavoslava Vukelića (Zagreb 1882) te o njemu napisao oveću studiju. Neke su mu pripovijetke prevedene na njemački, a sam je prevodio prozu i članke s ruskog. U rukopisu je ostavio autobiografski spis Pomenci iz moga života. Korespondencija se čuva u Arhivu JAZU. Njegovim nastojanjem osnovano je Hrvatsko planinarsko društvo u Zagrebu (1874), prva organizacija te vrste na jugoistoku Evrope. — Utemeljitelj je tzv. ličke proze i nastavljač hajdučko-turske motivike. Njegove su pripovijetke nastale pod utjecajem narodnog pripovjedača, ponekad s elementima humora i fantastike narodnog praznovjerja. Kao jedan od učenika F. Kurelca oslanjao se, poglavito na početku, na jezikoslovne osobitosti Riječke filološke škole. J. Čelar smatra ga izrazitim regionalnim piscem koji se ograničio na »fotografiranje tipičnog života Like«.
DJELA: S ličke grude. Zagreb 1913; (Izbor). Zagreb 1951. — Iz starog zavičaja. Novi Sad 1914. — Iz mojih uspomena. Zagreb 1918. — Pripovijesti i sjećanja. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 56. Zagreb 1963.
LIT.: D. Hirc (DH): Dosadašnji predsjednici »Hrv. Planin. družtva«. Hrvatski planinar, 3(1900) 7/8, str. 110–122. — R. P.: Recimo koju o Franu Kurelcu. Napisao Bude Budisavljević. Narodne novine, 71(1905) 198, str. 1–3; 199, str. 1–2. — -ić: Jedan naš književnik. Brankovo kolo, 17(1911) 44, str. 699–701; 45, str. 717–719. — Bude Budisavljević-Prijedorski. Zu seinem 70. Geburtstag. Agramer Tagblatt, 28(1913) 175, str. 7–8. — Bude pl. Budisavljević-Prijedorski. Narodne novine, 79(1913) 177, str. 4. — Sedamdeset-godišnjica Bude Budisavljevića Prijedorskoga. Hrvatski pokret, 9(1913) 177, str. 9. — Z. Kveder (K.): Bilder aus der Lika. Agramer Tagblatt, 28(1913) 275, str. 1–3. — D. Lopašić (dl): Bude Budisavljević-Priedorski. Sloga, 5(1913) 32, str. 1–2. — J. Pasarić: Bude Budisavljević, S ličke grude (predgovor). Zagreb 1913. — M. Budak: S ličke grude. Savremenik, 9(1914) 2, str. 92–97. — A. Budal (Pastuškin): B. Budisavljević, S ličke grude. Slovan, 12(1914) 2, str. 63–64. — M. Budisavljević (M. B.): O piscu ove zbirke (predgovor u: Iz starog zavičaja. Novi Sad 1914). — B. Jurišić (b): S ličke grude. Pravaš, 1(1914) 4, str. 91–92. — V. Jurković: Bude Budisavljević, S ličke grude. Hrvatska prosvjeta, 1(1914) 2, str. 117–119. — V. Lunaček: Bude Budisavljević. Obzor, 59(1918) 203, str. 2. — Z. Vernić (Zd. V.): Im dritten Kreise. Agramer Tagblatt, 33(1918) 242, str. 1–3. — B. Vodnik: Bude Budisavljević, Iz mojih uspomena. Narodne novine, 84(1918) 170, str. 1–2; 171, str. 1. — Isti: Divni umiljatnik iz Bjelopolja (predgovor u: Iz mojih uspomena. Zagreb 1918). — J. Stojadinović: Bude Budisavljević-Prijedorski. Omladina, 2(1918–19) 10, str. 235–236. — K. Lucerna: Bude Budisavljević. Der König der Lika. Agramer Tagblatt, 34(1919) 48 str. 1–2. — A. Milčinović (And. M.): Dva mrtva. Novosti, 13(1919) 25, str. 2. — D. Prohaska (Dr. D. P.): Bude Budisavljević-Prijedorski. Jugoslavenska njiva, 3(1919) 5, str. 78–79. — S. Georgijević: Lika u našoj književnosti i kulturi. Glasnik Jugoslovenskog profesorskog društva, 19(1938–39) 10, str. 740–746. — Pioniri planinarstva u Hrvatskoj. Naše planine, 6(1954) 2, str. 84–86. — T. Sabljak: Bude Budisavljević. Ličke novine, 2(1954) 34, str. 6. — J. Čelar: Bude Budisavljević. Riječka revija, 12(1963) 4, str. 274–279. — Isti: Bude Budisavljević, Pripovijesti i sjećanja (predgovor). Pet stoljeća hrvatske književnosti, 56. Zagreb 1963, 7–16. — V. Blašković: Povijest hrvatskog planinarstva (u: Hrvatsko planinarstvo. Zagreb 1975, 1–144). — Z. Vince: Putovima hrvatskoga književnog jezika. Zagreb 1978.
Martin Kaminski (1989)
