Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BUJOVIĆ, Vicko, ratnik i pomorac (Perast, 21. I 1660 — Perast, 6. V 1709). Kao ratnik istaknuo se za morejskog rata (1684–99), posebno u bitki kod utvrde Soúdha na Kreti 1686, pa u osvajanju Herceg-Novoga 1687. i prvom mletačkom osvajanju Trebinja 1689, gdje je kratko zapovijedao mletačkom posadom. God. 1694. ratuje na navi »Santa Croce« u sklopu mletačke eskadre u albanskim vodama. God. 1695. i poslije guverner je flotile u službi Venecije, štiteći njezine trgovačke plovne putove od gusarskog brodovlja. Ujedno je ometao plovidbu i pljačkao terete s dubrovačkih brodova. Sudjeluje i u mletačkoj blokadi Dubrovnika. Dubrovčani su ga 1699. osudili na smrt (ako bude uhvaćen). Od 1694. bio je i kapetan Perasta, te je 1700. isposlovao u Mlecima dva naoružana jedrenjaka za pomoć gradu protiv gusara i njima od 1701. zapovijedao. God. 1704. Venecija mu je za ratne zasluge dodijelila feud Kumbor kod Herceg-Novoga i nasljedni kneževski naslov (»conte feudatorio«). God. 1708. Peraštani su ga svrgnuli s kapetanskog položaja, a potom je ubijen u uličnom sukobu. Bujovićevu padu pridonijele su i Zmajevićeve optužbe za havariju »Santa Croce« 1700. te sukobi sa sugrađanima. O tim je zbivanjima svjedočanstvo ostavio Marko Martinović u spisu Sull’uccisione del Buiovich (1709–10), koji je preveo i objavio P. Butorac 1952. Ranije je isti Marko Martinović Bujoviću posvetio pjesmu Giustissima Relazione dell’assedio ed aquisto di Castelnuovo... (Venecija 1698), potpisavši je pseudonimom Conte di Combur. U povodu Bujovićeve smrti korčulanski pjesnik Petar Kanavelić ispjevao je prigodnicu, u kojoj hvali Bujovića i upućuje prijekor Peraštanima. Pjesma je sačuvana u više prijepisa, a 1961. objavio ju je M. Pantić pod naslovom Smrt prijeka i nemila prisvijetloga Viska Bujovića u Perastu. Podatke o Bujoviću sadržava i dnevnik ruskog diplomata P. A. Tolstoja (1645–1729), koji se 1698. susreo s Bujovićem u Herceg-Novom i u Perastu. Dnevnik je objelodanjen u časopisu Russkij arhiv (Moskva 1888), a dio s podacima o Bujoviću objavio je 1974. P. V. Kovačević. O Vicku je pjevao i A. Kačić Miošić. G. Brajković i M. Milošević u antologiji Proza baroka (Titograd 1978), uvršćujući Bujovićev tekst naredbe o načinu plovidbe i ponašanju pomoraca od 29. III 1695. te njegovo pismo bivšem hercegovačkom i beogradskom mitropolitu Savatiju Ljubibratiću od 16. VII 1707, navode da B. nije ostavio veću pismenu ostavštinu. Zbirka dokumenata o Bujoviću pohranjena je u Istorijskom arhivu u Kotoru, a njegov portret (pripisuje se Tripu Kokolji) u Muzeju grada Perasta. M. Montani navodi, prema izvorima iz XIX st., da se tada u crkvi Sv. Ivana u Perastu nalazila slika s prizorom Isusova krštenja s likovima Sv. Ivana i donatora Bujovića. — Brajković i Milošević ocjenjuju Bujovića kao čovjeka od akcije, organizatora, vojnika, koji svojim djelovanjem pridonosi znatnomu trgovačkom razvitku Perasta, sa smislom za nabavku umjetničkih predmeta, ali i za zametanje javnih skandala u gradu.

LIT.: P. Butorac: Zmajevići. Zagreb 1928, 35–41. — J. Radonić: Rimska kurija i južnoslovenske zemlje od XVI do XIX veka. Beograd 1950, 520–525. — P. Butorac: Dva nepoznata rukopisa Marka Martinovića. Anali IIistorijskog instituta JAZU u Dubrovniku, 1(1952) str. 359–381. — K. Prijatelj: Slikar Tripo Kokolja (1661–1713). Rad JAZU, 1952, 287, str. 8–10, 13. — M. I. Milošević: Prilozi za monografiju Vicka Bujovića. Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, 3(1955) str. 37–68. — P. D. Šerović: Borbe s Turcima oko Hercegnovog do njegova konačnog oslobođenja g. 1687. Ibid., 4(1955)(1956!) str. 23. — Isti: Megdan Vicka Bujovića i hercegnovskog kapetana Osman-age Ibrahimagića. Ibid., str. 175–179. — K. Prijatelj: Umjetnost XVII. i XVIII. stoljeća u Dalmaciji. Zagreb 1956, 75. — B. Moravec: Novi prilozi monografiji o Vicku Bujoviću. Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, 7(1958) str. 55–72. — S. Mijušković: Zaostavština kapetana Vicka Bujovića. Ibid., 9(1960) str. 221–232. — M. Pantić: Manji prilozi za istoriju naše starije književnosti i kulture. Zbornik istorije književnosti SANU, 1961, 2, str. 86–91. — M. Montani: Pomorstvo Perasta u portretima brodova. Pomorski zbornik, 2. Zagreb 1962, 1870–1871, 1874–1875. — Isti: U sjeni zbivanja zlatne epohe Perasta. 12 vjekova Bokeljske mornarice (zbornik). Beograd 1972, 62–64, 69–70. — M. Foretić: Bibliografija radova Petra Kanavelića. Zbornik otoka Korčule, 3(1973) str. 229. — V. Foretić: Praktično školovanje ruskog boljara Petra Tolstoja u pomorskoj vještini 1697. i 1698. godine na brodovima Ivana Lazarovića i Ivana Krstelja. Zbornik Više pomorske škole u Kotoru, 1(1974) str. 58–59, 62. — P. V. Kovačević: Dnevnik Petra Andrejeviča Tolstoja u vezi sa školovanjem ruskih pitomaca u Perastu 1698. godine. Ibid., str. 44–45. — Vodič kroz arhivsku građu sa sumarnim inventarima muzejskih i crkvenih fondova i zbirki. Kotor 1977, 305, 351. — G. Brajković i M. Milošević: (Komentari) (u antologiji: Proza baroka. XVII i XVIII vijek. Titograd 1978, 174–175, 251–252, 422–423, 434–435).
 
Vinko Foretić (1989)