CASTALDI, Panfilo

CASTALDI, Panfilo, liječnik i tipograf (Feltre, Italija, oko 1425 — Zadar, studeni ili prosinac 1487). U Padovi studirao filozofiju (promoviran 1451) i medicinu. God. 1454. oženio se Katarinom, kćerkom učitelja Damjana iz Pule, i preko njezine obitelji stupio u vezu s Istrom i Dalmacijom. Postigavši i doktorat iz medicine, preuzeo je službu gradskog fizika u Kopru (1461). U prošlom stoljeću nekoliko povjesničara izazvalo je žučnu polemiku tvrdnjom da je C. izumio tisak pomičnim lijevanim slovima i da je Gutenberg posredstvom Johanna Fusta preuzeo od njega osnovnu ideju. U prilog tome govorila bi zabilješka u jednoj franjevačkoj kronici grada Feltre i podatak da je C. u Kopru dao 1461. ili 1462. izraditi »celerrima scriptio« jedan latinski tekst Leonarda Brunija. To bi bila najstarija tiskana knjiga na našem i talijanskom području. Mnogo je vjerojatnije da se radilo samo o rukopisnom prijepisu i da je C. upoznao tipografsku tehniku tek 1469, pošto se iz Kopra preselio u Feltre i Veneciju. Činjenica je da se tada toliko zanio novim umijećem da je promijenio zvanje i 1470. izmolio privilegij da tijekom pet godina bude jedini tipograf u milanskom vojvodstvu. Osnovao je tiskaru u Milanu i 3. VIII 1471. izdao djelo Pompeja Festa De verborum significatione, prvu knjigu tiskanu u tome gradu. Iste godine tiskao je geografsku raspravu Pomponija Mele i Ciceronova pisma, no već 1472. morao je zbog financijskih teškoća i umijeća konkurenata napustiti izdavačku djelatnost te, vrativši se u Veneciju i Kopar, naći opet u liječničkoj praksi sigurno vrelo prihoda. Od 10. IV 1482. do kraja života radio je kao gradski fizik u Zadru. Nakon smrti prve supruge oženio se Margaretom Allegretti, kćerkom zadarskog zlatara. Po visini plaće vidi se da su Zadrani veoma cijenili njegov stručni rad. Uz medicinu bavio se i astronomijom, vjerojatno napose astrološkim proricanjem, pa je tako 1483, u suradnji s notarom Jeronimom Vidolićem, dao izraditi jedan astrolab. Kao osoba povjerenja astrologa Francesca Grittija posredovao je 1485. u sporu sa zadarskim redovnicama oko vlasništva jednog astrološkog rukopisa.