Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

CELESTIN, Fran, pisac i književni kritik (Klenik kod Vača, 13. XI 1843 — Zagreb, 30. X 1895). Gimnaziju pohađao u Ljubljani 1857–65, slavistiku i klasičnu filologiju studirao u Beču 1865–69. God. 1869. bio na usavršavanju u Sankt-Peterburgu i Moskvi. Kao gimnazijski profesor u Vladimiru i Harkovu skupljao je građu za kulturno-političku, društveno-privrednu i administrativno-pravnu monografiju o Rusiji. Zbog neslaganja s mentorom, prekinuo započeti znanstveni rad i 1873. vratio se u Beč. U razdoblju 1876–92. gimnazijski je profesor u Zagrebu, a usporedo od 1878. lektor ruskog i drugih slavenskih jezika na zagrebačkom Sveučilištu. Šk. god. 1880/81. počeo je predavati slovenski jezik i književnost i time započeo povijest slovenistike na zagrebačkomu Filozofskom fakultetu. — Prvi je njegov objavljeni rad Nekaj o važnosti pesništva v obče, in posebno slovenskega za našo mladino (Učiteljski tovariš, 1864). S J. Jurčičem i F. Marnom izdao je almanah Slovenska vila (1865) te u njemu objelodanio svoje Pesmi i pripovijetku Oskrbnik Lebeškega gradu. Objavio je novele Mala Furlanka i Gostinja (Slovenski glasnik, 1867–68), uspomene Iz spominov na staro mater (Slovenske večernice, 1867) i komediju Roza, koja je prikazana u Ljubljanskom gledališču 1871. U Zvonu (1870) objavio je Pisma iz Rusije, a poslije na tu temu i knjigu Russland seit Aufhebung der Leibeigenschaft. U eseju Naše obzorje (Lubljanski zvon, 1883) obrazložio je svoje realističke književnokritičke stavove. U Slovenskom glasniku (1868) i Cvetniku (1865–67) prevodio je s češkog, ukrajinskog, poljskog i starogrčkog. U Slovanskom svetu (1891, 1893–95) objavio je pripovijetku Veselo življenje i prevodio s ruskog tekstove M. J. Ljermontova; a na ruski stihove F. Levstika, J. Stritara, S. Gregorčiča i I. Trnskoga. U Slovenskom glasniku napisao je više publicističkih radova o kulturnom i književnom životu u Hrvata, Čeha, Bugara, Poljaka, Rusa i Slovaka. Publicističke, kritičke i književnopovijesne studije o F. M. Dostojevskom, N. V. Gogolju, A. S. Puškinu, Ljermontovu, V. G. Bjelinskom i dr. te više rasprava o F. Prešernu, Stritaru, J. Vošnjaku i A. Mahniču objavio je u Slovenskom narodu (1868–72, 1876–79, 1893), Viencu (1877, 1881, 1883–84, 1893), Ljubljanskom zvonu (1883, 1886, 1889), Slovanu (1884–85, 1887) i Slovanskom svetu (1891–95). Služio se pseudonimima Fr. Neboslav i -st-. — Celestinovo književno stvaralaštvo više je plod htijenja negoli stvaralačke potrebe. Kao književni kritičar bio je pod utjecajem ruske realističke kritičke škole. Svoje književnokritičke nazore nazvao je idealnim realizmom ili realnim idealizmom te je njima okončao estetsku polarizaciju slovenske književnosti i učvrstio temelje realizma (M. Boršnik).

DJELA: Roza. Ljubljana 1869. — Russland seit Aufhebung der Leibeigenschaft. Laibach 1875. — Uvodno predavanje što ga je imao na hrvatskom Sveučilištu Franje Josipa I. dne 25. listopada god. 1878. učitelj slavenskih jezika dr. Fr. J. Celestin. Zagreb 1878.
 
LIT.: Dr. Fran Celestin. Slovan, 1(1884) 52, str. 435–436; 53, str. 443–444. — D. Hribar: Fran Celestin. Narodni koledar, 1892, str. 50–52. — V. Tomić: Dr. Fran Celestin. Vienac, 54(1895) str. 714–718, 761. — J. Badalić: Fran Celestin kao osnivač lektorata slavenskih jezika i književnosti na zagrebačkom Sveučilištu (1878–1895). Slavistična revija, 3(1950) 1/2, str. 24–34. — A. Flaker: Celestinove iluzije i ruska stvarnost. Hrvatsko kolo, 5(1952) 2, str. 103–106. — M. Boršnik: Kako se je pojavil vpliv revolucionarnih demokratov v procesu razvoja slovenske literature od druge polovice devetnajstega do začetka dvajsetega stoletja? IV. međunarodni kongres slavista, Beograd 1958, 26–29. — Sbornik otvetov na voprosy na literaturovedenija. Moskva 1958, 164–168. — D. Kermauner: Slovenski apostol rusofilstva pred stoletjem. Naša sodobnost, 9(1961) str. 20–30. — V. K. Petuhov: Russkaja literatura v kritičeskoj F. Ju. Celestina. Iz istorii russkoslavjanskih literaturnih svjazej XIX v. Moskva 1963, 251–270. — J. Župančič: Univ. prof. dr. Fran Celestin s Klenika močna kulturna osobenost prejašnjega stoletja. Primorski dnevnik, 1964 21. VI, str. 3. — Š. Barbarič: Celestin kot slovensko-hrvaški popularizator Turgenjeva. Slavistična revija, 25(1977) 2/3, str. 155–179. — Potpuniju lit. vidi: M. Boršnik, Fran Celestin. Ljubljaria 1951.
 
Ivan Cesar (1989)