Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

CIMIOTTI STEINBERG, Ljudevit Josip, povijesni pisac (Rijeka, 18. VIII 1810 — Beč, 26. VIII 1892). Školovanje je započeo u Rijeci, filozofiju i pravo studirao u Zagrebu i Budimpešti (1828–31). Bio je profesor u riječkoj gimnaziji (1831–47) te istodobno bibliotekar gradsko-gimnazijalne knjižnice (danas Naučna i sveučilišna biblioteka). God. 1843. izabran je za zastupnika grada i kotara Rijeke u zajedničkomu Ugarsko-hrvatskom saboru u Požunu, gdje iste godine s drugim riječkim zastupnikom G. M. Horhyjem pokreće akciju za izgradnju pruge Vukovar–Rijeka; njihov izvještaj Kapetanskom vijeću grada i kotara riječkoga od 19. XII 1843. objavio je B. Stulli. Od 1847. do 1867. u sudačkoj je službi u Rijeci, Zadru i Zagrebu, s prekidom oko 1861, kada je pomoćni izvjestitelj u Kraljevskoj hrvatsko-slavonskoj dvorskoj kancelariji u Beču. God. 1867. umirovljen je kao dvorski savjetnik pri Kraljevskom stolu sedmorice u Zagrebu. Oko 1856–58. član je ispitne komisije za studije s područja prava u Zagrebu (K. k. theoretische Staats. Prüfungs-Commission für die rechts- und staatswissenschaftliche Studien). Kao umirovljenik preselio se u Beč. God. 1870. dobio je naslov viteza, 1871. naslov i službu dvorskog stolnika, a 1872. dozvolu da prezimenu doda i ono svoje majke, riječke patricijke Tereze Steinberg. Primio više odličja, među kojima 1858. Orden viteza Sv. Grgura. — Više od 45 godina istraživao je podatke za povijest Rijeke. Objavljena je samo jedna njegova studija, a u rukopisu je ostalo djelo Publico politica Terrae Fluminis S. Viti adumbratio historice ac diplomatice illustrata (rkp. u Naučnoj i sveučilišnoj biblioteci u Rijeci). Bio je član Društva za povjestnicu jugoslavensku u Zagrebu i talijanskih znanstvenih društava Accademia dei Concordi u Rovigu, I. R. Accademia di scienze, lettere ed arti u Pistoji i I. R. Accademia Petrarca u Arezzu. Okušao se i kao pisac latinskih prigodnica; tiskane su one posvećene pedagogu Stjepanu Hauseru (Rijeka 1827), Ljudevitu Andriji Adamiću (Rijeka 1828), senjskom biskupu Mirku Ožegoviću Barlabaševečkom (Zagreb 1829, Rijeka 1834), kralju Franji I (Rijeka 1835), krčkom biskupu Andriji Mariji Sterku (Rijeka 1847) i dr. U Zagrebu je član Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva i Narodnoga zemaljskog glazbenog zavoda te predsjednik Akcionarskog društva za osnivanje narodnog kazališta (oko 1856–58).

DJELA: Il lungo muro presso la citta di Fiume e l’arco antichissimo in questa esistente. Traduzione sul manoscritto latino, corredata di giunte e note critiche da Guido Depoli. Bullettino della Deputazione fiumana di storia patria, 1(1910) str. 96–127; 2(1912) str. 3–47; 3(1913) str. 139–177.
 
LIT.: (Vijesti iz Rijeke). Eco del litorale ungarico, 1843, 6, str. 1. — (Lj. J. Cimiotti). Ibid., 10, str. 1. — Lj. J. Cimiotti: Invito letterario. Ibid., 1844, 87, str. 4. — Hof- und Staats-Handbuch des osterreichischen Kaiserthumes. Wien 1847; 5, 1856; 5, 1858; 1866; 1868. — (Slavjanske viesti). Narodne novine, 18(1852) 295, str. 781. — G. Kobler: Memorie per la storia della liburnica citta di Fiume, 3. Fiume 1896, 182. — E. Rossi: Per una storia di Fiume. Bullettino della Deputazione fiumana di storia patria, 1(1910) str. 6–10. — L. M. Torcoletti: Notizie bibliografiche concernenti la storia di Fiume. Fiume (I polugod.), 1(1923) str. 130. — K. F. Frank zu Döfering: Alt-österreichisches Adels–Lexikon, 1. Wien 1928, 45. — T. Blažeković: Naučna biblioteka na Rijeci. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 3(1954) 1/4, str. 2, 6–7. — B. Stulli: Prijedlozi i projekti željezničkih pruga u Hrvatskoj 1825–1863, 1. Zagreb 1975. — D. Klen: Gospodarske prilike u Rijeci od 1813. do 1848. od ponovne austrijske okupacije do Bunjevčeva zauzeća. Rad JAZU, 1986, 417, str. 76–77, 102–103. 
 
Tatjana Blažeković (1989)