Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

CUVAJ, Antun, pedagog (Bjelovar, 5. VI 1854 — Zagreb, 7. VI 1927). Pučku školu i realku polazio je u rodnom gradu, a 1872. završio je Gospodarsko-šumarsku školu u Križevcima te 1874. Učiteljsku školu u Petrinji. Iste godine dobio je mjesto na maloj realci u Bjelovaru, iduće imenovan privremenim učiteljem Građanske škole u Sisku, a 1876. pravim učiteljem matematičko-tehničke struke. God. 1881. povjereno mu je ravnateljstvo muške građanske škole u Sisku, u kojoj je otvorio prvu đačku kuhinju i prvu školsku radionicu za dječake u Hrvatskoj, da podigne i razvije obrt, pa je predložio da se u pučke škole uvede predmet rad s drvom, slamom i metalom. C. tada ističe da će se »rad prije ili poslije uvrstiti u red predmeta obuke, te školskom radionicom pospješiti i štovanje prema radniku«. God. 1887. imenovan je zemaljskim školskim nadzornikom za pučke škole u Hrvatskoj i Slavoniji, a 1913. umirovljen je na vlastiti zahtjev. C. je imao velik udio pri donošenju školskih zakona, osobito onoga iz 1888; izradio je mnoge školske propise i komentare zakona, stručne i metodičke upute. Organizirao je ferijalne tečajeve za učitelje, radio na osnivanju ambulantnih tečajeva za nastavu kućanstva te risarskih tečajeva za učitelje šegrtskih škola, osnovao Filipovićevu zakladu 1886. i Klub učiteljica, koji se pod njegovim pokroviteljstvom razvio u Udrugu učiteljica Kraljevine Hrvatske i Slavonije, zatim je radio na osnivanju zaklade za učiteljski sanatorij, za konvikt učiteljskih kćeri i za pomaganje bolesnih učiteljica. Utemeljio je Hrvatsku učiteljsku pripomoćnu zadrugu, Hrvatsku učiteljsku štednu i predujamnu zadrugu, Hrvatski školski muzej te Učiteljsku čitaonicu. Uredio je izložbu hrvatskog školstva na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900, koja je dobila nagradu »Grand prix«. Njegovim nastojanjem osnovan je prvi časopis za obitelj Domaće ognjište. Bio je pravi pa počasni član Hrvatskog književno-pedagoškog zbora. Imenovan je dvorskim savjetnikom, a podijeljeno mu je i plemstvo naslovom »od Carevdara«. — Od osamdesetih godina XIX stoljeća do tridesetih godina XX surađivao je pedagoškim člancima, književnim prilozima te feljtonima iz političke i kulturne prošlosti u pedagoškoj i književnoj periodici i u drugim stručnim i političkim časopisima i listovima, među kojima u Napretku, Pozoru, Obćinaru, Drvotršcu, Smilju, Književnoj smotri, Hrvatskom učiteljskom domu, Narodnim novinama, Jutarnjem listu, Novostima, Svijetu. Napisao je mnogo školskih udžbenika za niže i više pučke škole, opetovnice, te šegrtske i produžne škole, osobito iz matematike, a za njihovu primjenu u nastavi i priručnike. Njegove računice bile su na razini tadašnje metodičke znanosti u računskoj nastavi, a neke su prevedene na bugarski jezik. Objavio je više pedagoških knjiga, među kojima se ističe Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas.

DJELA: Risanje u pučkoj školi. Sisak 1879. — Naše građanske škole. Zagreb 1880. — Rieč o zabaviščah. Sisak 1880. — Kažiput k blagostanju i zadovoljstvu hrvatskoga obrtnika. Zagreb 1883. — Ručni rad i pedagogija. Zagreb 1884. — Mati prva učiteljica svoga djeteta. Sisak 1885–1886. — Računstvena obuka u nižim i višim pučkim školama. Zagreb 1891. — Rukovod novim čitankama. Zagreb 1894. — Školski zakon od 31. listopada 1888. s provedbenim naredbama i načelnim rješenjima, 1–3. Zagreb 1901–1913. — Građa za povijest školstva kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas, 1–5. Zagreb 1907–1912 (II ispravljeno i dopunjeno izd., 1–11. Zagreb 1910–1913). — Grofovi Pejacsevich, njihov rad za kralja i dom. Zagreb 1913. — Nikola Skerlecz-Lomnički, protonotar Kraljevine. Zagreb 1913.
 
LIT.: I. Filipović: Ručni rad i pedagogija. Književna smotra, 3(1885) 1, str. 3–4. — A. Poturičić: Još malo Cuvajevih računica. Hrvatska, 1894, br. 223. — Isti: Još o Cuvajevih računicah ili javni odgovor. Ibid., br. 242. — Kršnjavi – Cuvajeva jedinstvena učevna osnova za sve razrede niže pučke škole. Obzor, 39(1898) br. 61–63, 67–71, 73–74, 77–78. — J. Pasarić (Pedagog): Što je privredio gosp. Cuvaj našoj pučkoj školi za deset godina. Ibid., br. 203. — (J. Pasarić): Kako gosp. Cuvaj fabricira školske knjige? Ibid., br. 218–220. — J. Ciganović (Jos. C-ć): Antun Cuvaj. Školski vrt, 11(1899) 11, str. 161–164. — S. Širola (Stj. Š.): A. Cuvaj. O 25-godišnjici službovanja. Škola, 10(1899) 10, str. 154–157. — J. Varžička: Antun Cuvaj. Napredak, 40(1899) 40, str. 626– 629. — Isti: Antun Cuvaj. Vjerni drug, 4(1900–01) 3, str. 31–32. — M. Nešković (M. N.): Školski zakon od 31. listopada 1888, s provedbenim naredbama i načelnim rješidbama. Novi vaspitač, 18(1905) 1, str. 1–2. — M. Pogačić (M. P.): Antun Cuvaj. Domaće ognjište, 6(1906) 10, str. 192–198. — R. Horvat: Građa za povijest školstva. Glas Matice hrvatske, 3(1908) 6, str. 48–49. — I. S.: Građa za povijest hrvatskog školstva. Ustavnost, 1(1908) 235, str. 2–3; 236, str. 2–4; 237, str. 2–3. — Š. Urlić: Građa za povijest školstva. Narodni list, 47(1908) 2, str. 1; 4, str. 1; 5, str. 1. — O. Dürr: Povijest našega školstva. Savremenik, 5(1910) 2, str. 133. — Antun Cuvaj. Hrvatski učiteljski dom, 5(1912) 11, str. 121–124. — Cuvaj kao školski nadzornik. Ibid., str. 128–131. — Rad Antuna Cuvaja u Hrvatskom pedagoško-književnom zboru. Ibid., str. 131–133. — Antun Cuvaj u nastojanju oko interesa učiteljstva u Savezu hrvatskih učiteljskih društava. Ibid., str. 133–134. — Rad Antuna Cuvaja oko materijalne samopomoći u učiteljskom staležu. Ibid., str. 134–137. — Književni rad Antuna Cuvaja. Ibid., str. 138–140. — Antun pl. Cuvaj od Carevdara. Ibid., 17, str. 217. — Antunu pl. Cuvaju od Carevdara. Antunu Cuvaju Hrvatsko pučko učiteljstvo, 1912, str. 119. — Jedan jubilej rada. Jutarnji list, 1(1912) 84, str. 1–3. — Jubilej Antuna Cuvaja. Ibid., 81, str. 3. — Pedagog: Antun Cuvaj. Ibid., 83, str. 1. — M. Pogačić: Antunu Cuvaju. Domaće ognjište, 12(1912) 6, str. 181. — -y-: Antun Cuvaj. Slavonische Presse, 28(1912) 127, str. 1–2. — Antun pl. Cuvaj od Carevdara, Smilje, 41(1912–13) 1, str. 1–3. — Antun pl. Cuvaj od Carevdara, Pedesetogodišnjica Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora. Zagreb 1923, 137–142. — (Nekrolozi): Jutarnji list, 16(1927) 5449, str. 7; Novosti, 21(1927) 98, str. 5; Obzor, 68(1927) 96, str. 3. — S. Čajkovac: Umro je Antun pl. Cuvaj. Napredak, 67(1927) 8/9, 221–224. — M. Markovac: Antun Cuvaj. Napredak, 79(1938) 5, str. 193–198. — J. Demarin: Građa za povijest pedagogije Hrvata, Srba i Slovenaca. Zagreb 1940, 17–18. — Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb 1958, 154, 171, 175, 181, 203, 204, 261, 265.
 
Branko Pleše (1989)