Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ČECH, Dragutin Otokar (Karl Čeh), agrokemičar (Vejprty, Češka, 6. III. 1842 — Zagreb, 8. VI. 1895). Osnovnu školu završio u Príbramu u Češkoj, a u Pragu pijarističku gimnaziju te studij kemije pri njemačkoj Politehnici. Radio kratko u Zürichu, potom kod R. Bunsena na Sveučilištu u Heidelbergu, gdje je 1867. doktorirao s područja kemije raspravom Studien über quantitative Bestimmungsmethoden der Gerbsäuren in Gerbematerialen. Od 1868. docent kemijske tehnologije pri praškoj njemačkoj Politehnici, potom pri češkoj Politehnici te profesor u Pivarskoj školi u Pragu, a od 1874. docent tehničke kemije pri Kraljevskoj tehničkoj visokoj školi u Berlinu. God. 1878–80. radio u kemijskom laboratoriju u Sankt-Peterburgu, potom u Moskvi. Od 1886. stalno nastanjen u Zagrebu. God. 1890. imenovan je venezuelskim konzulom u Rijeci. — Prvotno se bavio istraživanjem kemije klora te rezultate o sintezi triklorcijanida i istraživanju klorala i njegovih derivata objavio u Sitzungsberichte der Akademie der Wissenschaften in Wien (1873–77). Pisao također o razgradnji taurina i djelovanju cijanamida, cijanovodične i triklormliječne kiseline u životinjskim organizmima te antiseptičnom djelovanju organskih spojeva u pčelarstvu (Berichte der Deutschen Chemischen Gesellschaft, Weinheim 1877; Rad JAZU, 1878, 44; Journal für Praktische Chemie, Leipzig 1880). God. 1869. patentirao izum o pretovarivanju petroleja na brodove (Annales du genie civile, Moskva 1869), a iste godine, zajedno s A. Spirkom, utemeljio i tehniku bojenja. Istraživao rusko gorivo kisjak, poluproizvode papirne industrije, fabrikaciju i gnojidbu šećerne repe (Deutsche Industrie-Zeitung, Berlin 1878 –79; Farmacevtičeskij žurnal, Sankt-Peterburg 1880). Osobito se bavio hmeljarstvom te još za boravka u Rusiji pokrenuo 1880. časopis Archiv für russische Bierbräuerei na njemačkom i ruskom jeziku. U Hrvatskoj istraživao osobine divljega hrvatskog hmelja i njegovu uporabu u pivarstvu i prehrambenoj industriji te pisao o hmeljarstvu i pivarstvu kao starodrevnom slavenskom izumu (Rad JAZU, 1879, 50; 1882, 63). Pokrenuo također više hrvatskih gospodarstvenih pitanja: hmeljarstva i pivarstva, vinogradarstva, voćarstva, pčelarstva, svilarstva i ribogojstva (Agramer Zeitung, 1874, 1877, 1890–93; Narodne novine, 1889 –93; Agramer Tagblatt, 1893–94). Istraživao i mineralna vrela, osobito Apatovačko (Rad JAZU, 1881, 55). Osnivač je i prvi urednik Živobrana, časopisa zagrebačkog Društva za zaštitu životinja, kojemu je od 1893. i tajnik. Autor je prikazâ o kemijskoj nastavi na zagrebačkom Sveučilištu i kemijskoj industriji u Hrvatskoj. Član mnogobrojnih znanstvenih i kulturnih ustanova, od 1877. časnik Francuske akademije. Odlikovan je francuskim viteškim križem Chevalier du mérite agricole, komandorskim križem sa zvijezdom Bolivarskog reda, počasnim medaljama Londona, Madrida i Napulja, a 1874. srebrnom Vatikanskom medaljom.

DJELA: Die Chemie an der Kaiser Franz Josefs Universität zu Agram. Prag 1874. — Das Chloralzyanideyanat und die Amide Chlorals. Wien 1874. — Beiträge zur Kenntniss des Chlorathydrats. Wien 1877. — Die chemische Industrie in Croatien, Slavonien und Dalmatien. Berlin 1877. — Die chemische Technologie auf der internationalen Ausstellung wissenschaftlicher Apparate in London. Berlin 1877. — Puvod chmelarstvi a pivovarstvi. Praha 1884. — Russlands Industrie auf der nationalen Ausstellung in Moskau 1882. Kritische Betrachtungen über die wichtigsten Industriezweige Russlands. Moskau 1885. — Die Fischerei-Gesetz-gebung Bosniens und der Hercegovina. Agram 1893. — Die Fischzucht in Bosnien und der Hercegovina. Wien 1893. — Der Thierschutz bei der Südslaven. Agram 1894. — Sbirka zakona i naredaba o zaštiti životinja u Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb 1894.
 
LIT.: (Nekrolozi): Agramer Tagblatt, 10(1895) br. 132; Lovačko-ribarski viestnik, 4(1895) str. 116; Narodne novine, 61(1895) 10. VI; Živobran, 1895, 4, str. 3–11; Školski vrt, 8(1896) 8, str. 135–136. — M. D. Grmek: Hrvatska medicinska bibliografija, I/2. Zagreb 1970, 56–58.
 
Snježana Paušek-Baždar (1993)