ČERMÁK, Jaroslav

traži dalje ...

ČERMÁK, Jaroslav, slikar (Prag, 1. VIII. 1831 — Pariz, 23. IV. 1878). Studirao na umjetničkim akademijama u Pragu (C. Ruben), Bruxellesu (L. Gallait) i Antwerpenu (G. Wappers). Pod utjecajem učiteljâ i od 1852. J.-N. Robert-Fleuryja u Parizu, izabire povijesno slikarstvo. Na pariskim salonima stječe priznanja 1861. i 1868, a posmrtno 1878. red Legije časti. — Velik dio života boravio je izvan domovine. Od 1858. putuje slikajući po Dalmaciji, Istri, Hercegovini i Crnoj Gori; 1862. sudjeluje u ratu Crnogoraca protiv Osmanlija. Od jeseni 1862. do proljeća 1865. živio je u Mandaljeni u Župi dubrovačkoj, gdje je izradio više slika, crteža i studija s našim motivima (među ostalim tri slike s crnogorskom tematikom za tršćanskog bankara Morpurga). U to vrijeme prijateljuje s istaknutim Dubrovčanima – braćom N. i M. Pucićima, J. Bunićem, P. Budmanijem i I. A. Kaznačićem te osobito s mandaljenskim župnikom Marinom Beusanom, kojega je portretirao 1865. Za boravka u Crnoj Gori portretirao je članove kneževske obitelji. Djela s motivima iz naših krajeva: Kršćanska raja, Turski hajduci pale kršćansko selo, Mlada hrvatska seljanka s djetetom (1861; nagrađena na izložbi u Parizu), Prijenos slika iz cetinjskog dvora (1862), Hercegovačko roblje (1865–67), Bašibozuci vode hercegovačko roblje (1872), Ranjeni Crnogorac (1873; Zagreb, Moderna galerija), Hercegovci na zgarištu svoga sela (1878, programatska kompozicija za izložbu uoči Berlinskog kongresa), Dalmatinska svadba, Dalmatinka, Dalmatinski harambaša, Istrijanka, Hercegovka s lukijernarom, Hercegovac u zasjedi, Crnogorka na straži, Crnogorka napaja konje. — Čermakova djela povijesnog žanra, komponirana po pravilima akademizma s romantičnim patriotsko-emotivnim naglascima, utjecala su na naše slikarstvo posljednjih desetljeća XIX. st. (Bukovčeva Crnogorka na sastanku, 1883).

LIT.: I. Kršnjavi: Čermakov ranjeni Crnogorac. Vienac, 7(1875) 29, str. 472–473. — L. Gorenjec (Podgoriški): Jaroslava Čermaka smrt in pogreb v Parizi pa zopet v Pragi. Slovenec, 6(1878) 95, str. 1–2. — M. Grlović (M. G.): Jaroslav Čermak, rođen u Pragu 1. kolovoza 1831, umro u Parizu 23. travnja 1878. Hrvatski svjetozor, 2(1878) 5. V, str. 353–354. — S. Ilijić (Stj. I.): Jaroslav Čermak. (Povodom 50-godišnjice smrti i postavljenja spomenploče u Srebrenom kod Dubrovnika.) Obzor, 69(1928) 3. V, str. 2–3. — F. Šišić: Korespondencija Rački-Strossmayer, 1–2. Zagreb 1928–1929. — V. Černý, F. V. Mokrý i V. Náprstek: Život a dílo Jaroslava Čermáka. Praha 1930. — R. Đurović: O nekim slikarima izvanjcima u Crnoj Gori u XIX vijeku. Pobjeda (Cetinje), 8(1951) 7. X, str. 4. — D. Kečkemet: Slikar naših krajeva i naše povijesti Jaroslav Čermak. Slobodna Dalmacija, 11(1953) 24. III, str. 3. — T. Macan: Jaroslav Čermak u Župi dubrovačkoj. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1961, 13, str. 307–321. — T. Brajović: Crna Gora u delima likovnih umetnika drugih krajeva i naroda XIX i početkom XX veka. Cetinje 1967, str. XI, XIV, XIX–XXIII, XXVI, XXXIII. — V. Kružić-Uchytil: Vlaho Bukovac. Zagreb 1968, 15, 64. — Potpuniju lit. do 1941. vidi u: Bibliografija rasprava i članaka JLZ-a, 12. Zagreb 1977.
 
Zdenko Šenoa (1993)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

ČERMÁK, Jaroslav. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/3996>.