ČERMÁK, Jaroslav
traži dalje ...ČERMÁK, Jaroslav, slikar (Prag, 1. VIII. 1831 — Pariz, 23. IV. 1878). Studirao na umjetničkim akademijama u Pragu (C. Ruben), Bruxellesu (L. Gallait) i Antwerpenu (G. Wappers). Pod utjecajem učiteljâ i od 1852. J.-N. Robert-Fleuryja u Parizu, izabire povijesno slikarstvo. Na pariskim salonima stječe priznanja 1861. i 1868, a posmrtno 1878. red Legije časti. — Velik dio života boravio je izvan domovine. Od 1858. putuje slikajući po Dalmaciji, Istri, Hercegovini i Crnoj Gori; 1862. sudjeluje u ratu Crnogoraca protiv Osmanlija. Od jeseni 1862. do proljeća 1865. živio je u Mandaljeni u Župi dubrovačkoj, gdje je izradio više slika, crteža i studija s našim motivima (među ostalim tri slike s crnogorskom tematikom za tršćanskog bankara Morpurga). U to vrijeme prijateljuje s istaknutim Dubrovčanima – braćom N. i M. Pucićima, J. Bunićem, P. Budmanijem i I. A. Kaznačićem te osobito s mandaljenskim župnikom Marinom Beusanom, kojega je portretirao 1865. Za boravka u Crnoj Gori portretirao je članove kneževske obitelji. Djela s motivima iz naših krajeva: Kršćanska raja, Turski hajduci pale kršćansko selo, Mlada hrvatska seljanka s djetetom (1861; nagrađena na izložbi u Parizu), Prijenos slika iz cetinjskog dvora (1862), Hercegovačko roblje (1865–67), Bašibozuci vode hercegovačko roblje (1872), Ranjeni Crnogorac (1873; Zagreb, Moderna galerija), Hercegovci na zgarištu svoga sela (1878, programatska kompozicija za izložbu uoči Berlinskog kongresa), Dalmatinska svadba, Dalmatinka, Dalmatinski harambaša, Istrijanka, Hercegovka s lukijernarom, Hercegovac u zasjedi, Crnogorka na straži, Crnogorka napaja konje. — Čermakova djela povijesnog žanra, komponirana po pravilima akademizma s romantičnim patriotsko-emotivnim naglascima, utjecala su na naše slikarstvo posljednjih desetljeća XIX. st. (Bukovčeva Crnogorka na sastanku, 1883).
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.
ČERMÁK, Jaroslav. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/3996>.