Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

DAVID VON RHONFELD, Emil (Emilian), general, namjesnik i vojni zapovjednik u Dalmaciji (Prag, 1. VII. 1837 — Beč ?, između 1914. i 1917). Sin pukovnika Franza, kojemu je 11. IV. 1846. podijeljeno plemstvo i pridjevak Edler von Rhonfeld. U Vojnu akademiju u Bečkom Novom Mjestu (Wiener Neustadt) stupio 23. XI. 1848. Kao potporučnik 14. lovačkog bataljuna dopunski se školuje 1858/59. u Ratnoj školi u Beču. God. 1859. kao kapetan sudjeluje u ratu Austrije protiv Pijemonta i Francuske Napoleona III. u Italiji, a također i 1866. u ratu Austrije s Italijom i Pruskom. God. 1868. postao majorom, 1872. potpukovnikom, a 1875. pukovnikom. Kao zapovjednik 29. pješačke pukovnije (od 1876) sudjelovao 1878. u vojnim operacijama za okupacije Bosne i Hercegovine. Sa svojom pukovnijom boravio 1879. u Komáromu u Ugarskoj, a 1880–83. u činu general-majora (od 4. XI. 1880) zapovjednik je 17. pješačke brigade u Pragu. God. 1884/85. časnik je u štabu XIV. vojnog zapovjedništva u Innsbrucku, a 1886–90. kao podmaršal (od 23. IV. 1886) u štabu XV. vojnog zapovjedništva u Sarajevu, gdje je 1889. zamjenik glavnog zapovjednika za Bosnu i Hercegovinu, baruna I. N. Appela. Dne 13. X. 1890. imenovan je namjesnikom i vojnim zapovjednikom u Dalmaciji (zakletvu caru položio 16. listopada). Tom prilikom pisano je u dalmatinskom tisku (Narodni list, 1890, 15. X) o njegovu hrvatskom podrijetlu. Iste godine postaje i pravim tajnim savjetnikom te dobiva počasni naslov utemeljitelja 72. ugarske pješačke pukovnije. U generalski čin Feldzeugmeistera promaknut je 27. X. 1893. Za njegove uprave u Dalmaciji Namjesništvo je nastojalo oko regulacije vodâ i isušivanja močvarnih predjela (uređenje Solinskog blata oko 1893), gradnje prometnica u kopnenom dijelu te promicanja gospodarstva (osnutak pokusne stanice za unapređenje vinogradarstva u Splitu oko 1894; iste godine raspisan je i natječaj za gradnju električne centrale u Zadru). U odgovoru bečkoj vladi (ministar predsjednik E. von Körber), koja je 1900. Namjesništvu dostavila svoj nacrt uređenja jezičnog pitanja, zauzeo se da se u državnim uredima u Dalmaciji (osim u vojsci) ne uvodi njemački nego hrvatski kao službeni jezik, budući da prema posljednjemu statističkom popisu tim jezikom govori 96% pučanstva u pokrajini. Umirovljen je 1901; 1902. dobio je barunsku titulu, a 1908. imenovan je pješačkim generalom. Nakon umirovljenja, živio u Beču, gdje je vjerojatno umro za I. svjetskog rata. Prigodom 40-godišnjice njegove vojničke službe Jovan Šarić, pravoslavni svećenik iz Benkovca, posvetio mu je i tiskao pjesmu (Zadar 1895; isti autor izdao je u Zadru 1898. i svoju pjesmu posvećenu Davidovoj supruzi Mariji).

LIT.: Militär-Schematismus des österreichischen Kaiserthumes. Wien 1858–1859, 1880, 1890. — Novi namjestnik. Narodni list, 29(1890) 15. X, str. 1. — Emil David plemić Rhonfeld. Ibid. — (Emil David von Rhonfeld). Ibid., 22. X, str. 3. —Schematismus für das kaiserliche und königliche Heer und für kaiserliche und königliche Kriegs-Marine. Wien 1893–1894, 1902–1905, 1911 –1912, 1914. — (Emil David von Rhonfeld). Narodni list, 40(1901) 27. XI, str. 2; 30. XI, str. 3. —Namjestnička kriza. Ibid., 41(1902) 8. I, str. 1. — K. F. von Frank zu Döfering: Alt-Österreichisches Adels-Lexikon, 1. Wien 1928, 55. — G. Novak: Prošlost Dalmacije, 2. Zagreb 1944, 422. — V. Maštrović: Razvoj sudstva u Dalmaciji u XIX stoljeću. Zagreb 1959, 89. — Isti: Odnos činovnika prema jezičnom pitanju u Dalmaciji u preporodno vrijeme. Radovi Instituta JAZU u Zadru, 8(1961) str. 61. — Isti: Zadarska oznanjenja iz XVIII, XIX i početka XX stoljeća. Zagreb 1979. — Š. Jurišić: Iz povijesti Dalmacije. Split 1984, 34.
 
Lovorka Čoralić (1993)