DESPIĆ-SIMONOVIĆ, Iva

traži dalje ...

DESPIĆ-SIMONOVIĆ, Iva, kiparica (Hrastovica kraj Petrinje, 15. VIII. 1891 — Vasin Han kraj Sarajeva, 12. VII. 1961). U Zagrebu završila ženski tečaj za umjetničke radnje u Obrtnoj školi te 1907–10. studirala kiparstvo u Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt (R. Frangeš Mihanović i R. Valdec). Usavršavala se u Münchenu i Parizu (sudjelovala jednim djelom na izložbi pariskog Salona 1914). U Zagrebu je zatim živjela do 1920, potom u Sarajevu i povremeno (prije rata) u Beogradu. Njezino je kiparstvo intimnoga karaktera. Posvetila se ponajviše portretnoj i sitnoj plastici, s posebnim afinitetom za dječji lik. U izradbi medalja (uglavnom dječje glave u profilu, 1910–20) i plaketa (Utjeha, 1923) uzor su joj bili ranorenesansni majstori, no već medalju Starica (prije 1920, Moderna galerija u Zagrebu) oblikuje na impresionistički način, karakterističan za njezin rad nakon odlaska iz Zagreba. Lirske sklonosti iskazala je osobito u malim figurama i figuralnim grupama: Djeca u snijegu i Dobri prijatelji (1923) te Bato svira (1925). Za boravka u Beogradu ostvarila je niz portretnih bista članova kraljevske obitelji Karađorđević te političkih i društvenih uglednika (ističe se portret V. Pribićevića, 1927), a 1951. biste A. Šantića, O. Đikića i S. Ćorovića, koje se nalaze u Mostaru. Bavila se i slikarstvom. Izlagala je samostalno u Zagrebu (1910. s Lj. Babićem, 1916. sa Zdenkom Ostović Pexidr-Srića) i Beogradu (1927) te skupno na izložbama Kluba likovnih umjetnica (1935–38), umjetnica Male Antante (1938/39) i ULUBiH-a (1948–53). Neke se od njezinih medalja iz 1910–20. čuvaju u Modernoj galeriji u Zagrebu. Dala je vrijedan prinos hrvatskomu medaljarstvu, a djelomice je imala pionirsku ulogu u bosanskohercegovačkom kiparstvu.

LIT.: A. Milčinović (A. M.): Izložba. Savremenik, 5(1910) 7, str. 537. — Isti: Umjetnost. Književne novosti, 1(1914) 11, str. 176. — V. Lunaček: Iva Simonović – Zdenka Pexidr. Savremenik, 11(1916) 5/8, str. 221. — K. Strajnić: Umjetnost i žena. Zagreb 1916, 7–39. — T. Manojlović: Skulpture Ive Despić. Pravda, 23(1927) 28. XI, str. 4. — V. Pomorišac: Izložba Ive Despić. Književna kritika (Beograd), 1(1927–28) 1, str. 4–5. — mk.: Razgovor s kiparicom Ivom Despić-Simonović. Novosti, 31(1937) 25. XI, str. 11. — Uskoro će biti otkriveno 11 portreta-bista naših kulturnih radnika i umjetnika iz XIX i XX vijeka. Oslobođenje, 8(9!)(1951) 8. VI, str. 5. — S. Tihić: In memoriam – Iva Despić, prva žena skulptor. Ibid., 18(19!)(1961) 13. VIII, str. 6. — Jugoslovenska skulptura 1870–1950 (katalog izložbe). Beograd 1975, 221–222. — M. Radić: Skulptura (u katalogu: Umjetnost Bosne i Hercegovine 1894–1923. Sarajevo 1978). — V. Zlamalik: Memorijal Ive Kerdića (katalog izložbe). Osijek—Zagreb 1980, 5–6, 79–80. — D. Damjanović: Skulptura (u katalogu: Umjetnost Bosne i Hercegovine 1924–1945. Sarajevo 1985, 217–221). — Potpuniju lit. do 1941. vidi: Bibliografija rasprava i članaka JLZ-a, 12. Zagreb 1977.

 
Vladimira Tartaglia-Kelemen (1993)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

DESPIĆ-SIMONOVIĆ, Iva. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/4613>.