Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ALŠANSKI, plemićka obitelj; potječe od mađarskog plemena Szente Mágóos iz roda Logretova. Spominju se od XIII st. u Slavoniji, a većina im je posjeda bila u Vukovskoj župi. Njihove je posjede uglavnom ranije držalo pleme Gút Keled, ali su im oduzeti zbog nevjerstva kralju. Darovnicama ili kupnjom stekli su Badljevinu, Kamensko, kaštel Kamengrad, koji je Ivanu Alšanskom ml. dao u zalog Petar Čeh, Hermangradski posjed (38 sela) s gradom Siče. (J. Bösendorfer pretpostavlja da su posjedovali 61 selo u Erdutu, Podgrade, Otok, Vir i Gaboš). Pridjevak Alšanski uzimaju po posjedu Alšanu kod Gunje koji je dobio mačvanski ban Ivan Alšanski st. Njegov sin Valentin bio je opunomoćenik kralja Ludovika I pri sklapanju mira s Venecijom 1358. Od 1374. do 1408. bio je pečujski biskup; spominje se i kao kardinal. Valentinovi nećaci Ladislav i Nikola borili su se na strani kralja Žigmunda protiv bana Ivana Paližne. Obitelj je izumrla 1435. smrću Ivana Alšanskoga ml., a njihove posjede dobili su braća Talovci. Vjerojatno su na Valentinov poticaj franjevci 1376. podigli samostan u blizini tvrđave i grada Alšana kako bi suzbili utjecaj »Crkve bosanske« i pravoslavlja.

LIT.: Joseph Koller: Historia episcopatus Quinqueecclesiarum, 3. Posonii 1784, 138–299. — Ivan Bojničić: Der Adel von Kroatien und Slavonien. Nürnberg 1899. — Tadija Smičiklas: Diplomatički zbornik. Zagreb 1909, VII; 1911, IX; 1912, X; 1914, XII. — Josip Bösendorfer: Crtice iz slavonske povijesti. Osijek 1910. — Stjepan Pavičić: Vukovska župa u razvitku svoga naselja od XIII. do XVIII. stoljeća, 1. Zagreb 1940. — Isti: Podrijetlo naselja i govora u Slavoniji. Zagreb 1953. — Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata, 2. Zagreb 19732, 390.
 
Mladen Švab (1983)