AMADÉ DE VÁRKONYI, Antal

AMADÉ DE VÁRKONYI, Antal (Antun), veliki župan zagrebački (Bősön, 25. XI 1760 — Marczaltő, 1. I 1835). Bio je carsko-kraljevski komornik, tajni savjetnik i veliki župan Zaladske, Košičke i Zagrebačke županije. Oženio se Anom Esterházy. Bio je osoba prilagodljiva lokalnim prilikama: 1805. zalagao se zajedno s biskupom M. Vrhovcem za uvođenje narodnoga (hrvatskog) jezika, a 1809. izjavio je u bečkom državnom saboru da se u svakoj »mađarskoj kući mora pisati i govoriti mađarski«. — Njegovim je imenom nazvana prva javna kazališna dvorana u Zagrebu koja je imala uređenu pozornicu i gledalište s ložama. Nalazila se u palači koju je 1796. dao sagraditi grof A. Pejačević (danas u Demetrovoj ul. 1). God. 1803. palača je prešla u vlasništvo A. Kulmera, a 1807. kupio ju je biskup Vrhovec za zagrebačkoga velikog župana Amadéa de Várkonyija. Od 1797. do izgradnje Stankovićeva kazališta 1834. taj je prostor iznajmljivan poduzetnicima (C. de Parascowitz, Barbara Krapf, K. Horst, J. Bubenhofen, G. Lange i dr.) koji su organizirali nastupe njemačkih putujućih družina. Uz pretežno zabavan repertoar – melodrame, lakrdije i parodije – izvođena su i djela klasikâ (uglavnom u preradbama – Molière, P. de Marivaux, J. W. Goethe, F. Schiller, F. Grillparzer, G. E. Lessing) te opere G. Paisiella, Chr. W. Glucka, W. A. Mozarta, C. M. Webera, G. Donizettija. Posljednje dvije godine u Amadéovu kazalištu davalo se nekoliko predstava na kajkavskom (kajkavski prijevodi D. Rakovca). — Iako osobno nije imao udjela u kazališnom životu, jer je zapravo bio samo iznajmljivač prostora, A. je ušao u hrvatsku glumišnu povijest kao osoba čijim je imenom taj prostor nazvan Amadéovo kazalište.