Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

DOMINIS, Jeronim (de Dominis, Gospodnetić), teolog i pravni pisac (Rab, ? — Zadar, 8. IX. 1723). Potječe iz rapske plemićke obitelji. Na padovanskom Sveučilištu postignuo doktorat iz obaju prava i teologije. Po povratku u Zadar, 1680. Sveta stolica ga izabire za arhiđakona Zadarskoga stolnog kaptola, a poslije i za generalnog vikara Nadbiskupije za nadbiskupâ I. E. Parzaghija (1669–88) i Viktora Priolija (1688–1712). Nakon Parzaghijeve smrti Stolni ga je kaptol 1688. jednodušno izabrao i za kapitularnog vikara. Pokopan je u Rabu u crkvi Sv. Antuna Opata. — Istaknuo se na dijecezanskoj sinodi 1680. sastavljajući njezine dekrete i konstitucije Constitutiones, et Decreta Illustrissimi ac Reverendissimi D. D. Evangeliste Parzaghi M. D. Archiepiscopi Jadrensi. Rukopis se čuva u Biskupskom arhivu u Zadru. God. 1690. preveo je na hrvatski Rimski katekizam i posvetio ga nadbiskupu Prioliju. Premda je od cenzora u Zadru dobio dopuštenje da ga tiska, prijevod je ostao u rukopisu. Također je s latinskog na hrvatski preveo knjigu moralne teologije, pisanu u duhu probabilizma, Hermanna Busenbauma Medulla theologiae moralis pod naslovom Ukripljenje bogoslovja duševnega. I ovo je djelo ostalo u rukopisu. P. Ritter Vitezović posvetio mu je jedan anagram (objavljen u Vitezovićevoj zbirci Fata et vota sive opera Anagrammaton. Beč 1699, 255).

LIT.: Š. Ljubić: Ogledalo književne poviesti jugoslavjanske, 2. Rieka 1869, 451. — C. F. Bianchi: Zara cristiana, 1. Zara 1877, 218. — V. Blažević: Concilia et synodi in territorio hodiernae Jugoslaviae celebrata. Vicetiae 1967, 123–124. — F. E. Hoško: Negdašnji hrvatski katekizmi. Zagreb 1985, 163, 164.
 
Franjo Velčić (1993)