FIDERŠEG, Sanda

FIDERŠEG, Sanda, dramska glumica (Zagreb, 15. IX. 1928). Maturirala 1947, kada je upisala Zemaljsku glumačku školu i završila prvi tečaj. God. 1948. odlazi u Beograd, gdje igra jednu od dviju glavnih uloga (Mahi) u filmu Majka Katina N. Popovića. Dobiva stalan angažman kao filmska glumica u »Zvezda-filmu« te radi u filmskom studiju koji vodi J. Kulundžić. Po povratku u Zagreb 1950. upisuje Akademiju za kazališnu umjetnost. Već kao studentica, od 1953. angažirana je u Drami HNK. God. 1954. diplomirala je ulogom Minne von Barnhelm u istoimenom djelu G. E. Lessinga. Od sezone 1958/59. slobodna je umjetnica. God. 1962. prelazi u Karlovačko kazalište, a 1963. u sarajevsko Narodno pozorište. Vraća se u Zagreb 1965, u Gradsko kazalište »Komedija«, gdje ostaje do umirovljenja 1992. — Tumačila je raznovrstan repertoar od naivki, zavodnica do salonskih dama i junakinja u povijesnim dramama. Na pozornici HNK ostvarila je više zapaženih uloga poput: Andromaha (Euripid, Trojanke), Regan (W. Shakespeare, Kralj Lear), Diana (J. Anouilh, Poziv u dvorac), Dora (G. Kaufman i E. Ferber, Večera u osam), Keka (C. Goldoni, Ribarske svađe). Sudjelovala je na Dubrovačkim ljetnim igrama u Gundulićevoj Dubravki (1956). Na karlovačkoj pozornici bila je Gertruda (W. Shakespeare, Hamlet), Magda (D. Roksandić, Kula babilonska), u sarajevskom ansamblu Gospođa Elvsted (H. Ibsen, Hedda Gabler), Judith Anderson (G. B. Shaw, Đavolov učenik). Najviše uloga odigrala je u kazalištu »Komedija«: Ortenzija (C. Goldoni, Krčmarica Mirandolina), Kraljica Rosamunda (A. Jarry, Kralj Ubu), Katarina Aragonska (H. Gressieker, Henrik VIII. i njegovih šest žena), Praksagora (Aristofan, Žene u skupštini), Mama (M. Grgić, Probudi se, Kato). Glumila je i u mjuziklima, Zagorkinoj Gričkoj vještici, rock-operi Gubec-beg I. Krajača, K. Metikoša i M. Prohaske. God. 1970. istaknula se kao Mara u Claudelovoj drami Navještenje u izvedbi samostalne glumačke družine iz koje se 1973. razvio Komorni teatar klasike, gdje još uvijek nastupa. Uspješno je igrala: Elisabeth (F. Schiller, Maria Stuart), Ifigeniju (J. W. Goethe, Ifigenija na Tauridi), Donu Anu (G. B. Shaw, Don Juan u paklu), dvije manje uloge u dramatizaciji romana Don Camillo i Peppone G. Guareschija. Od 1950. surađuje u dramskom i obrazovnom programu Hrvatskog radija (radiodrama V. Kuzmanovića Ubio sam Petra), a od 1955. na zagrebačkoj TV. — Podjednako uspješna u tumačenju komičnih i dramskih likova, F. je svoju glumačku osobnost uvijek podređivala ansamblu i stilu predstave.