FLEISCHER, Gustav
traži dalje ...FLEISCHER, Gustav, kemičar, pedagog i kulturni djelatnik (Bjelovar, 13. XII. 1856 — Bjelovar, 16. IV. 1913). Sin Vjekoslava, orguljaša i zborovođe. Gimnaziju završio u Zagrebu, kemijske znanosti pri Tehničkoj školi u Grazu 1879. Potom je u Grazu položio i ispit iz fizike i prirodopisa te se zaposlio u gimnaziji u Bjelovaru. Od 1893. do kraja života bio i njezin upravitelj. Njegovim zauzimanjem otvorena je 1901. nova zgrada, proširena višim razredima. Uz pedagoški rad, bio je aktivan u društvenom i kulturnom životu Bjelovara. God. 1884. pokrenuo je list Tumač, namijenjen učiteljima srednjih i pučkih škola. Surađivao prilozima u Deutsche Encyklopedie. Pri osnivanju Tjednika bjelovarsko-križevačkog 1890. sastavio prvi urednički odbor i 17 godina bio urednik i suradnik uvodničar. Sudjelovao u osnivanju ženske stručne škole 1894. u Bjelovaru i izradbi njezina statuta. Taj događaj priprema i popraćuje nizom pedagogijskih rasprava (Izvješće Kraljevske realne gimnazije u Bjelovaru, 1879–80; Pedagogijski glasnik, 1882; Nastavni vjesnik, 1902–04). Time se Bjelovar pridružuje uvođenju školovanja djevojčica, koje se potkraj XIX. st. širi u Hrvatskoj. Kao učitelj pjevanja bavio se glazbom i više godina bio tajnik i zborovođa HPD »Dvojnice« u Bjelovaru. Bio je muzejski povjerenik Hrvatskoga arheološkog društva; bavio se istraživanjem starina u Podravini. God. 1911. imenovala ga je vlada konzervatorom Zemaljskog povjerenstva za očuvanje povijesnih i umjetničkih starina u Hrvatskoj i Slavoniji. Zahvaljujući njegovu poklonu većeg broja knjiga osnovana je učiteljska knjižnica i knjižnica za rekonvalescente u bolnici u Bjelovaru. Kao predsjednik Društva za podupiranje siromašnih učenika realne gimnazije u Bjelovaru istaknuo se dobrotvornim radom, pa je nakon njegove smrti osnovana i Zaklada Gustav Fleischer, koja je pripojena tom društvu. Za potrebe srednjoškolske nastave preveo Naputak za metodično naučanje anorganske lučbe (Bjelovar 1882) F. Wilbranda i Uputu u kemiju za svakoga (Bjelovar 1912) W. Ostwalda. Bio također sudski kemičar u Bjelovaru. Uz pomoć i suradnju 30-ak ljekarnika iz Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Bosne i Hercegovine sastavio Rječnik narodnih imena ljekarija s latinskim adekvatima. Stručne i publicističke priloge objavio u periodicima Viestnik Hrvatskoga arheološkog društva (1895), Nastavni vjesnik (1901–04), Narodne novine (1904, 1911). Bavio se i slikarstvom; u obitelji se čuva nekoliko njegovih ulja s motivima mrtve prirode.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.
FLEISCHER, Gustav. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 2.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/6128>.