Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

FON, Josip, kirurg, športski djelatnik i kolekcionar (Studenice kraj Rogaške Slatine, 8. X. 1846 — Zagreb, 7. VI. 1899). Gimnaziju je pohađao u Celju, a medicinu studirao u Grazu. Po završetku studija neko je vrijeme sekundarni liječnik u gradačkoj kirurškoj klinici, a 1871. preuzima vodstvo eksternog odjela Bolnice milosrdne braće u Zagrebu. Razvio je svestran kirurški rad, tako da je ta bolnica stekla znatan ugled i izvan granica Hrvatske. Zbog višegodišnjih razmirica s bolničkom upravom 1889. napušta bolnicu i postaje županijskim fizikom i zdravstvenim izvjestiteljem Županije zagrebačke. Začetnik je moderne kirurgije u Hrvatskoj. Uveo je antisepsu samo nekoliko godina nakon Listerova priopćenja, 1878. izveo prvu laparotomiju u nas, a također je prenio i druga postignuća europske kirurgije kao artrotomiju, ovariotomiju, enterorafiju, totalnu strumektomiju, ekstirpaciju uterusa, splenektomiju, gastrostomiju (Liječnički vjesnik, 1877–83). Raspolagao je velikom kirurškom tehnikom, bio je savjestan kirurg, poduzetna duha i samosvjestan. U Zboru liječnika Hrvatske aktivno je radio na organizacijskim pitanjima. Zajedno s L. Rakovcem izradio je poslovnik i kućni red (1874), predložio je da se izrade pravila zaklade za podupiranje ostarjelih i bolesnih članova Zbora te udovica i siročadi umrlih članova (1875). God. 1879/80. obavlja dužnost tajnika i poslije odbornika Zbora, a 1880. i 1883. suurednik je Liječničkog vjesnika. Također je od 1875. bio redoviti član Zemaljskoga zdravstvenog vijeća, u kojem je posebice istupao protiv nadriliječništva. — Bio je svestran športaš i športski djelatnik. Jedan je od utemeljitelja organizacije Hrvatski sokol (1874), vrstan vježbač i prednjak, podstarješina (od 1874) i starješina (1877–89). Predložio je održavanje javnih sokolskih vježbi, a najzaslužniji je za gradnju doma Hrvatskog sokola (1883). Zauzimao se za prisnije veze između hrvatske i slovenske sokolske organizacije kao protutežu njemačkim gimnastičkim društvima Turnverein u Austro-Ugarskoj Monarhiji. God. 1889. izabran je za doživotnoga začasnog predsjednika Hrvatskog sokola, a po njemu je nazvana zagrebačka sokolska župa. Bio je jedan od osnivatelja i vrlo aktivan član Prvoga hrvatskog sklizalačkog društva (1877), jedan od pionira planinarstva u Hrvatskoj te tajnik Društva za obranu lova u Hrvatskoj i Slavoniji (osn. 1882). Bio je i kolekcionar. Skupljao je predmete od porculana, stakla i kamenine te oružje. God. 1890. njegovu zbirku keramike otkupio je MUO, a zbirku oružja Arheološko-historijski muzej.

LIT.: In memoriam Dr. Josip Fon. Lovačko-ribarski viestnik, 8(1899) 7, str. 84. — T. Wickerhauser: †Fon. Liječnički vjesnik, 21(1899) 6, str. 200–201. — Gj. Szabo: O hrvatskim zbirkama i sabiračima. Narodna starina, 1(1922) str. 186–193. — L. Car: Dr. Josip Fon. Sokolski glasnik, 11(1929) 11, str. 1. — F. Bučar: Stari zagrebački športski portreti. Zagreb, 10(1942) 1, str. 35. — I. Köhler: Liječnici kao lovci. Saopćenja »Pliva«, 7(1964) 1, str. 47–51. — Ž. Poljak: Naši liječnici kao planinari. Ibid., 8(1965) 3, str. 219–223. — R. Medved: Liječnici kao sportaši. Ibid., 10(1967) 3, str. 217–219. — V. Dugački: Josip Fon (1846–1899). Anali Opće bolnice »Dr Josip Kajfeš«, 2(1974) 1, str. 132–134. — Ž. Poljak i V. Blašković: Hrvatsko planinarstvo. Zagreb 1975, 59. — S. Knežević: O gradnji doma »Hrvatskog Sokola« i »Kola«. Povijest sporta, 20(1989) 80, str. 201–205.
 
Vladimir Dugački i Franjo Frntić (1998)