Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

FRANIČEVIĆ, Marin, pjesnik, književni povjesničar i kritičar (Vrisnik na Hvaru, 18. V. 1911 — Zagreb, 17. VII. 1990). U Šibeniku je završio Učiteljsku školu 1929, u Zagrebu Višu pedagošku školu 1946, a studij književnosti na Filozofskom fakultetu 1953. Doktorirao je 1957. tezom Osnovni ritmovi hrvatske poezije 19. vijeka od Vraza do Kranjčevića. Od 1929. do 1938. bio je učitelj u Biskupiji kraj Knina, gdje je pokrenuo časopis Naši dani, potom u Lokvi, Rogoznici i Strožancu. Od tridesetih godina sudjeluje u komunističkom pokretu, a za rata u partizanima je na različnim političkim i kulturno-prosvjetnim zadaćama; 1944/45. glavni je urednik Slobodne Dalmacije, 1945. pokretač je i urednik partizanskog časopisa Književnik. Nakon rata načelnik je u Odsjeku za tisak Ministarstva prosvjete u Zagrebu, član Agitpropa, urednik tjednika Naprijed, 1948–54. urednik Republike, 1954–58. profesor pri Višoj pedagoškoj školi, potom do umirovljenja 1965. urednik u LZ. Od 1961. izvanredni, a od 1968. redoviti član JAZU (HAZU). Dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« 1975. i 1980, Nagradu »Božidar Adžija« 1979, »Goranovu nagradu« 1983. Njegova su djela prevedena na engleski, mađarski, makedonski, njemački, poljski, rumunjski, ruski, slovački, slovenski, talijanski. — Javio se poezijom u Književnim horizontima 1935. Pjesme, kritike, rasprave i eseje objavljivao je u vodećim prijeratnim i poratnim časopisima a političko-propagandne članke u partizanskom tisku i poratnim novinama. Njegovi čakavski stihovi tematski su vezani uz krajolik i društveni svijet užeg zavičaja. Štokavska lirika, koja isprva pokazuje Krležin utjecaj, prožeta je društvenokritičkim pogledima predratne hrvatske ljevice i obilježena marksističkim uvjerenjem. Za rata i u prvom poratnom razdoblju F. pjeva o ratnoj zbilji, a piše i »uporabnu« aktivističku liriku u kojoj veliča KPJ, njezinu ratnu strategiju i program obnove. Ciklus Peta zemaljska pokušaj je da se događaji iz povijesti KPJ obrade umjetnički zahtjevnijim sredstvima i uz prihvaćanje nekih izražajnih dostignuća moderne lirike. Spoj zavičajnih i socijalnih motiva postignuo je u čakavskom ciklusu Govorenje Mikule Trudnega, gdje se višestoljetna povijest hvarskoga otočnog mikrokozma iznosi »odozdo«, sa stajališta buntovnoga težaka. U štokavskoj i čakavskoj poeziji pedesetih godina prevlađuju nostalgični zavičajni motivi. Njegov stih kadšto je slobodan, kadšto vezan (dvanaesterac, jedanaesterac), a u čakavskim zbirkama ima i simetričnih osmeraca. Estetički sudovi u njegovim poratnim kritikama bili su pod utjecajem marksističkoga svjetonazora i partijske pragmatike. Isprva je zastupao ideje socijalističkoga realizma, nastojeći ih prilagoditi jugoslavenskom kulturnom i društvenom kontekstu. S tih stajališta suprotstavljao se prvim pojavama hrvatskoga poratnog modernizma. Poslije je u njegovim kritikama prevladala deskriptivistička tendencija. Kao povjesničar književnosti afirmirao se pedesetih godina, posvetivši se starijoj hrvatskoj književnosti, napose razdoblju renesanse. O njemu je napisao oveći sintetičan prikaz u Liberovoj Povijesti hrvatske književnosti (Zagreb 1974), a objavio je i samostalnu knjigu Povijest hrvatske renesansne književnosti. Renesansnim je hrvatskim piscima (M. Maruliću, M. Držiću, H. Luciću, P. Hektoroviću) posvetio i nekoliko samostalnih članaka te predgovore u biblioteci Pet stoljeća hrvatske književnosti. Kao proučavatelj renesansne književnosti F. se udaljuje od starijih hrvatskih filologa i njihove pretežno pozitivističke metodologije, no prihvaća njihove znanstvene rezultate. Po stavu estetički zainteresirana subjekta i prava na vrijednosne sudove, bliži je M. Kombolu. Od njega ga odvaja sklonost historijsko-materijalističkom razumijevanju književnosti i njezine društvene uloge, ali i znatno povoljniji sud o vrijednosti stare hrvatske književnosti. Posebno su ga zanimali problemi kontinuiteta i unutrašnjega utjecaja u pojedinim lokalnim tradicijama starijega pjesništva, djelovanje narodne pjesme na umjetničku književnost i odraz povijesnoga života u književnim djelima. Teze o odnosima starije književnosti prema domaćem folkloru ili prema aktualnim društvenim prilikama kadšto je temeljio na intuiciji i na uživljavanju u životne svjetove starih pisaca, a ne na podacima i povijesnim izvorima. F. se bavio i novijom hrvatskom književnošću. Privlačili su ga dijalektalni opusi D. Domjanića, F. Galovića, I. G. Kovačića te Krležine Balade. Znatan je prilog kroatistici i njegov članak Problemi periodizacije hrvatske književnosti (Pjesnici i stoljeća). Također je objavio više specijalističkih radova posvećenih problemu hrvatske verzifikacije i njezine povijesti. Prvo je njegovo veće djelo s toga područja studija O nekim problemima našega ritma (Rad JAZU, 1958, 313), gdje je, pod metodološkim utjecajem R. Jakobsona i K. Taranovskoga, potanko i uz uporabu statističkih metoda opisao stanje hrvatskoga stiha u XIX. st. Od njegovih se kasnijih metričkih radova ističe pet studija o hrvatskom stihu u razdoblju između XVI. i XIX. st., kao i članci o Vojnovićevoj, Matoševoj i Domjanićevoj verzifikaciji. U radovima o hrvatskom stihu otvorio je uvid u stihovne repertoare pojedinih razdoblja hrvatske književnosti i istražio značajke najvažnijih hrvatskih stihova u njihovim različitim povijesnim pojavama i individualnim uporabama. Na neslaganje kadšto nailazi njegovo uvjerenje o ritmotvornoj ulozi naglaska u gotovo svim povijesnim slojevima i ograncima hrvatske verzifikacije (koje, ipak, nije osamljeno), a preslobodnom se čini i njegova uporaba klasične stopne terminologije u analizi hrvatskih stihova.

DJELA: Na putu za novi grad. Zagreb 1937. — Na pojih i putih (s P. Ljubićem). Zagreb 1939. — Govorenje Mikule Trudnega. Zagreb 1945 (1946!). Split 1986. — Zvijezda nad planinom. Zagreb 1945, 19462. — Povratak borca. Zagreb 1947, 19482. — Pisci i problemi. Zagreb 1948. — Proza Dinka Šimunovića. Beograd 1949. — Dani. Zagreb 1950. — Graditelji života. Zagreb 1950. — Iseljenikov povratak. Zagreb 1950. — Na otoku (suautor J. Franičević Pločar). Zagreb 1952. — Narodni heroj Ivo Morđin Crni. Zagreb 1952, 19532. — Blišćavci. Zagreb 1954 (1955!). — Prozor odškrinut podnevu. Zagreb 1956. — Sridadneva. Zagreb 1956. — Luke bez sidrišta. Beograd 1958. — I tako sunca. Zagreb 1959. — Književnost jučer i danas. Zagreb 1959. — Kocke sna. Zagreb 1962. — Ličnost i djelo Petra Hektorovića. Zagreb 1962. — Vitar u korenu. Zagreb 1963. — Nastanjene uvale. Zagreb 1963. — Književne interpretacije. Zagreb 1964. — Sunčani sat. Zagreb 1967. — Čakavski pjesnici renesanse. Zagreb 1969. — Pod istim suncem. Zagreb 1969. — Sve masline. Split 1971. — Pjesnici i stoljeća. Zagreb 1974. — Obrana prostora. Split 1975. — Žeđ žutih žala. Zagreb 1975. — Pjesme, članci i rasprave. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 133. Zagreb 1976. — Eseji o starima i novijim. Zagreb 1977. — Poezija. Zagreb 1978. — Rasprave o stihu. Split 1979. — Ptica nad maslinama. Zagreb 1981. — Povijest hrvatske renesansne književnosti. Zagreb 1983. — Peta zemaljska 1940. Zagreb 1985. — Izabrana djela, 1–7. Zagreb 1986. — Strasi i mejaši ditinjstva. Zagreb 1986.
 
LIT.: M. Marjanović (M.): Kroz knjige (Pesme Marina Franičevića). Javnost (Beograd), 3(1937) 24, str. 462–463. — J. Tabak: Marin Franičević, »Na putu za novi Grad«. Hrvatska revija, 10(1937) 4, str. 211–212. — T. Ujević: Osvrtanje na čakavštinu. Hrvatski glasnik, 2(1939) 303, str. 3, 7. — I. Kozarčanin (I. K.): Čakavske pjesme Pere Ljubića i Marina Franičevića. Hrvatski dnevnik, 5(1940) 1365, str. 12. — G. Gamulin: Marin Franičević, »Zvijezda nad planinom«. Republika, 2(1946) 1, str. 120–122. — R. Marinković: Govorenje Mikule Trudnega. Čakavski libar Marina Franičevića. Ibid., 4/5, str. 388–393. — I. Ladika: Knjiga eseja i članaka Marina Franičevića. Izvor, 2(1949) 12, str. 818–820. — V. Pavletić: Pjevanje i govorenje u poeziji. Krugovi, 4(1955) 6, str. 420–431. — P. Šegedin: Čakavski stihovi Marina Franičevića. Eseji. Zagreb 1955. — V. Pavletić: Ipak faza — ali možda trajnija nego nam se čini. Kako su stvarali književnici. Zagreb 1956, 319–330. — K. Špoljar: Jedna homogena zbirka: Marin Franičević »Prozor odškrinut podnevu«. Republika, 13(1957) 8, str. 31. — Š. Vučetić: O pjesniku Marinu Franičeviću. Krugovi, 7(1958) 6, str. 429–435. — R. Vidović: Jedna magistralna studija o hrvatskom stihu (Marin Franičević, O nekim problemima našega ritma). Slobodna Dalmacija, 16(1958) 4065, str. 3. — I. Slamnig: Ritmička osnova našega stiha (Marin Franičević »Književnost jučer i danas«). Književnik, 2(1960) 9, str. 101–103. — M. Marković: Mladost poklonjena javi. Uz ratnu liriku Marina Franičevića. Mogućnosti, 8(1961) 12, str. 1310–1324. — D. Brozović: Razvitak i rast. Povodom zbirke Marina Franičevića »Vitar u korenu«. Republika, 19(1963) 1, str. 42–43. — Z. Majdak: Stvari gledane u nizu. Marin Franičević »Nastanjene uvale«. Telegram, 4(1963) 4. X, str. 5. — N. Mihanović: Ratna generacija pjesnika u knjizi Panorama hrvatske književnosti XX. stoljeća. Zagreb 1965, 550–553. — M. Mađer: Mediteranski mozaik. Marin Franičević »Vitar u korenu«. Republika, 20(1964) 1, str. 46. — V. M. Ferraretto: »Dani« di Marin Franičević. Tesi di Laurea. Universite degli studi di Padova, 1964–65, 288. — N. Kolumbić: »Vitar u korenu«. Poezija Marija Franičevića. Mogućnosti, 12(1965) 1, str. 91–96. — M. Mađer: Tragom dijalektalne baštine. Marin Franičević »Književne interpretacije«. Republika, 21(1965) 11, str. 508. — N. Idrizović: Između obronka i vrha. Marin Franičević »Sunčani sat«. Ibid., 23(1967) 12, str. 571. — S. Diana: Sunčani sat Marina Franičevića. Mogućnosti, 15(1968) 2, str. 220–221. — M. Marković: U sazvučju Galaksije. Neke karakteristike poezije Marina Franičevića. Republika, 24(1968) 10, str. 572–578. — J. Pupačić: Osumnjičena generacija (Polemički osvrt na predavanje Marina Franičevića održano 16. II. 1959. u okviru »Panorame hrvatske književnosti XX. stoljeća«). Kritika, 2(1969) 7, str. 462–475. — I. Mandić: Historiografija i periodizacija. Marin Franičević »Pjesnici i stoljeća«. Vjesnik, 36(1975) 9–10. II, str. 8. — J. Pavičić: Pjesnici i stoljeća. Večernji list, 19(1975) 11. III, str. 11. — Š. Vučetić: Predgovor (u: Marin Franičević, Pjesme, eseji i rasprave. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 33. Zagreb 1976, 7–28). — S. P. Novak: Franičevićev glas o baštini. Oko, 6(1978) 158, str. 10. — V. Gligo: Strasna angažiranost za ljudsku sudbinu. Slobodna Dalmacija, 37(1979) 11. VIII, str. 5. — S. P. Novak: Marin Franičević, Rasprave o stihu. Anali Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra JAZU u Dubrovniku, 18(1980) str. 557–560. — J. Pavičić: Pjesnik hvarskog težaka. Vjesnik, 42(1981) 9. VI, str. 8. — S. Mijović Kočan: Vrtlar u baštini. Danas, 2(1983) 66, str. 57–58. — M. Strčić: Pjesnik Marin Franičević. Novi list, 37(1983) 19–20. III, str. 9. — J. Vončina: Plodonosno drugovanje sa »začinjavcima« i »pisnivcima«. Vjesnik, 44(1983) 5. IV, str. 6. — M. Strčić: Sinteza pjesničkog puta. Dometi, 17(1984) 12, str. 93–95. — J. Kaštelan: Dolazak cjeline (predgovor u: M. Franičević, Izabrana djela, 1–7. Zagreb 1986, 5–12). — T. Maroević: Korablja nad Šćarbinom. Vjesnik, 47(1987) 5. IX, Pr., str. 15. — D. Fališevac: In memoriam — Marin Franičević (1911–1990). Danas, 9(1990) 440, str. 46. — I. Frangeš: Marin Franičević (1911–1990). In memoriam. Forum, 29(1990) 7/8, str. 273–275.
 
Zoran Kravar (1998)