Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

GAVAZZI, Artur, geograf (Split, 14. X. 1861 — Zagreb, 12. III. 1944). Maturirao u talijanskoj gimnaziji u Splitu, studij zemljopisa završio na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu te se zaposlio kao suplent u zagrebačkoj realci. Nakon jednogodišnjeg usavršavanja u A. Pencka, J. Hanna, E. Suessa i W. Tomascheka doktorirao 1891. u Beču tezom Der Flächeninhalt der Flussgebiete in Kroatien (Glasnik Hrvatskoga naravoslovnog društva, 1908). Po povratku u domovinu bio je srednjoškolski nastavnik u Gospiću, Karlovcu i Sušaku, a od 1906. u Zagrebu. God. 1911. postaje nastavnikom zemljopisa na zagrebačkom Sveučilištu, a te godine imenovan je i privatnim docentom na beogradskom Univerzitetu. Izvanrednim profesorom u Zagrebu postaje 1914. God. 1920. odazvao se pozivu ljubljanskog Sveučilišta i prihvatio mjesto prvog profesora zemljopisa pri Filozofskom fakultetu, gdje je ostao do 1927. U Ljubljani je utemeljio Geografski zavod, opskrbio ga knjigama i zemljovidima te opremio posebnim laboratorijem za limnološka i oceanografska istraživanja. Preuredio je Zavod za meteorologiju i geodinamiku, znatno povećao i modernizirao broj meteoroloških postaja, a u Ljubljani osnovao seizmološku postaju. Od 1927. ponovno je u Zagrebu, gdje postaje redovitim profesorom pri katedri za fizikalnu geografiju. Iste godine utemeljuje Zavod za fizikalnu geografiju, a iduće godine pokreće Hrvatski geografski glasnik, kojemu je glavnim urednikom. God. 1930–33. uređivao je i Nastavni vjesnik. — U znanstvenom radu najviše se bavio hidrografijom i klimatologijom, ali se već u prvim raspravama dotaknuo i geomorfoloških problema, npr. Ušće rijeke Krke (Godišnje izvješće kraljevske velike realke i spojene š njom Trgovačke škole u Zagrebu, 1889/90) i Geneza Plitvičkih jezera (Glasnik Hrvatskoga naravoslovnog družtva, 1903), dok je u raspravi o pomicanju morske međe u Hrvatskoj i Dalmaciji u historijsko doba (Glasnik Srpskog geografskog društva, Beograd 1912) bogato skupljen historijski materijal sredio i geomorfološki raspravio. God. 1910. pri geografskoj sekciji Geološkog povjerenstva za Hrvatsku i Slavoniju, osnovanoj na poticaj D. Gorjanovića Krambergera, otpočeo je prvim sustavnim istraživanjem sile teže u Hrvatskoj (Rad JAZU, 1913, 198; 1915, 210). U hidrološkim i limnološkim radovima nije se oslanjao samo na mehanička mjerenja dubina, temperature, slanosti i dr., nego i na morfološke prilike određenog kraja: Vransko jezero u Dalmaciji (Rad JAZU, 1889, 95), Jezero Plive (Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 1900), Interne Temperaturwellen im Vrana See (Insel Cres) (Hrvatski geografski glasnik, 1931), Über den Bačina-See (Verhandlungen der Internationalen Vereinigung für theoretische und angewandte Limnologie, Beograd 1935). U svome najpoznatijem radu Die Seen des Karstes (1904), kojega je objavljen samo prvi dio, podijelio je jezera u kršu na stalna i periodički inundirana. Rezultate desetogodišnjeg istraživanja Plitvičkih jezera skupio je u raspravi Prilozi za limnologiju Plitvica (Prirodoslovna istraživanja Hrvatske i Slavonije, 1919). Među hidrološkim radovima ističu se Ein Beitrag zur Hydrologie der unteren Krka (Mitteilungen der K. k. geographischen Gesellschaft, Beč 1895) i Rijeke u Hrvatskoj (Rad JAZU, 1904, 158; 1905, 161). God. 1913. boravio je s austrijskom ekspedicijom na ratnom brodu »Najadi« istražujući Kvarnerski zaljev, a istraživanja je poslije nastavio na školskom brodu Nautičke škole u Bakru »Vili Velebita« te rezultate objelodanio u raspravama o temperaturi i slanosti morske vode, o pomicanju morske vode u Kvarnerskom zaljevu, o hidrografiji Bakarskog zaljeva (Prirodoslovna istraživanja Hrvatske i Slavonije, 1914–15, 1918). U radovima iz oceanografije O dubinama Jadranskog mora (Comptes rendus du IV-e Congrès des géographes et des ethnographes slaves, Sofija 1936) i Über die vertikalen Oszillationen des Adriatischen Meeresbodens (Verhandlungen der K. k. geologischen Reichsanstalt, Beč 1914) dao je prilog za rješavanje problema postglacijalnih oscilacija dna Jadranskog mora. Među meteorološkim i klimatološkim radovima zapaženi su Die Regenverhältnisse Croatiens (Mitteilungen der K. k. geographischen Gesellschaft, 1891), Konstante srednje dnevne temperature zraka za hrvatske postaje (Rad JAZU, 1893, 113) i Horizontalni raspored najvećih i najmanjih prosječnih mjesečnih množina padalina na Balkanskom poluotoku (Hrvatski geografski glasnik, 1929), u kojem utvrđuje graničnu zonu između zimskih i ljetnih oborina. God. 1931. u okviru projekta MH Zemljopis Evrope objavio je knjigu Sjeverna Evropa, u kojoj je obradio Norvešku, Švedsku, Finsku, poluotok Kolu i otočje Svalbard. Drugu knjigu iz toga ciklusa, Apeninske zemlje, tiskala je HAZU 1943, kao i knjigu Otkrivanje zemalja (1939). Predavanja iz opće geografije objelodanio je kao skripta 1929–33: Astronomijska geografija, Morfologija, Hidrologija, Klimatografija i Kartometrijske projekcije. Surađivao u Hrvatskoj enciklopediji (Zagreb 1940–45). Izradio je i više zemljovida: Zemljovid Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Bosne, Hercegovine, Istre i pograničnih krajeva (1896), Zemljovid Sjeverne Amerike (1896), Zemljovid Južne Amerike (1896), Mali zemljovid Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1921), Karta Balkanskoga poluotoka (1922), Mali zemljopisni atlas za školu i dom (1922), Zemljovid Kraljevine Jugoslavije (1922). Prve radove potpisao je patronimikom Franović Gavazzi. Bavio se i jezikoslovljem. Objelodanio je Gramatiku španjolskoga jezika (1890), u suautorstvu opsežni Hrvatsko-francuski rječnik (1908) te na karadžićevsko-daničićevskim načelima zasnovan fonološki Pravopisni rječnik. S pravilima za hrvatski pravopis (1906), kojega je treće izdanje iz 1923. priredio sin mu Milovan. Bio je od 1917. redoviti član JAZU te član geografskih društava u Berlinu, Pragu, Helsinkiju, Sofiji i Beogradu. — Djelujući na prijelazu stoljeća, G. je postavio znanstvene temelje hrvatskoj geografiji, napose fizikalnoj, utvrdivši njezin opseg, sadržaj i istraživačke metode.

DJELA: Gramatika španjolskoga jezika. Zagreb 1890, 19082. — Die Seen des Karstes, 1. Wien 1904. — Pravopisni rječnik. S pravilima za hrvatski pravopis. Zagreb (1906), 19202, 19213 (1923!; priredio M. Gavazzi). — Hrvatsko-francuski rječnik (suautori F. Miller i F. Sarazin). Zagreb 1908, 1919, 1933. — Mali zemljopisni atlas za školu i dom. Zagreb 1922. — Sjeverna Evropa. Norveška, Švedska, Finska, Kuola i Svalbard. Zagreb 1931. — Otkrivanje zemalja. Povijest geografskih putovanja od najdavnijih vremena do konca 18. st. Zagreb 1939. — Apeninske zemlje i susjedna Padsko-venetska zavala. Zagreb 1942 (1943!). Potpuniji popis radova vidi u: B. Pleše, U spomen dvadesetogodišnjice smrti Artura Gavazzija. Geografski glasnik, 1964, 26, str. 243–250.
 
LIT.: J. Cvijić: Gavazzi Artur Franović, Ušće rijeke Krke. Geološki anali Balkanskog poluostrva (Beograd), 3(1891) str. 376–377. — D. Franić: Na kritiku. Pokret, 7(1910) 135, str. 2–3; 151, str. 3. — M. Šenoa: Geografska bibliografija za Hrvatsku i Slavoniju. Glasnik Hrvatskog prirodoslovnog društva, 29(1917) 3/4, str. 76–96. — Isti: Prof. dr. Artur Franović Gavazzi, Karta Balkanskog poluostrva. Nastavni vjesnik, 31(1923) str. 418–419. — S. Ratković: Artur Gavazzi, Opća geografija, 2. Hrvatski geografski glasnik, 3(1931) str. 243–244. — O. Oppitz: Artur Gavazzi (s popisom radova). Spomenica u čast profesora dra Artura Gavazzija prigodom njegove 75 godišnjice života. Ibid., 8–10(1939) , str. 7–17. — D. Uvanović (du): Problem najveće dubine Jadranskog mora. Hrvatska straža, 11(1939) 18, str. 9. — (Nekrolozi): I. Esih: Dr. Artur Gavazzi (1861.–1944.). Prosvjetni život, 3(1944) 24–25, str. 135–136. — J. Rakovec: Artur Gavazzi. Geografski vestnik (Ljubljana), 17(1945) 1/4, str. 120–123. — J. Roglić: Dr. Artur Gavazzi. Geografski glasnik, 11–12(1949–50) str. 243–245. — V. Putanec: Lexicographie française en langue croate ou serbe et en slovène jusqu’eu 1914. Annales de l’ Institut français de Zagreb, 2–3(1953–54) str. 172–189. — B. Pleše: U spomen dvadesetogodišnjice smrti Artura Gavazzija (s popisom radova). Geografski glasnik, 26(1964) str. 239–250. — M. Marković: Geografska istraživanja u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća. Zbornik Trećeg simpozija o povijesti znanosti. Zagreb 1981, 25–26. — D. Feletar: Artur Gavazzi. Geografski horizont, 34(1987) 1/4, str. 1. — Isti: Pregled razvoja geografije u Hrvatskoj. Acta geographica Croatica, 28(1993) str. 1–21.
 
Dragutin Feletar (1998)