Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

GIGANTE, Silvino, povjesničar i prevoditelj (Rijeka, 17. II. 1878 — Rijeka, 2. IX. 1946). Brat Riccarda, političara i pisca. Srednju školu završio u Rijeci, a studij povijesti na sveučilištu u Padovi, gdje je obranio doktorsku tezu Venezia e gli Uscocchi dal 1570 al 1620 (tiskana 1904. i 1931. te u časopisu Fiume, 1930). U Rijeci je bio profesor u ženskoj gimnaziji »Emma Brentari« te profesor i ravnatelj u mađarskoj višoj realnoj gimnaziji i nakon I. svjetskog rata u gimnaziji (liceju) »Dante Alighieri«. God. 1932–40. bio je ravnatelj riječke Biblioteca civica (danas Sveučilišna knjižnica). Kao i brat pripadao je iredentističkom pokretu i bio član Circolo »La Giovine Fiume« (1905–12) te Circolo letterario (od 1912). God. 1918. izabran je u upravu talijanaškog Consiglio nazionale (Narodno vijeće) utemeljenog 30. X, dan nakon proglašenja Države SHS u kojoj oni nisu htjeli živjeti; G. je i potpisnik proglasa Proclama del 30 ottobre. — God. 1908. odazvao se pozivu Egista Rossija za obnovom povijesnih istraživanja koja bi potvrdila povijesno talijanstvo Rijeke. S A. Depolijem, L. M. Torcolettijem i bratom Riccardom utemeljio je društvo za istraživanje povijesti Rijeke Deputazione fiumana di storia patria i njegovo glasilo Bullettino (1910–21) u kojem je surađivao (1910–18) i uz ostalo tiskao regeste dokumenata iz arhiva riječkog samostana sv. Jeronima (1910, 1912). Surađivao je i u Annuario del Circolo letterario di Fiume (1912–14), Annuario della Civica scuola reale superiore di Fiume (1914–16) te u časopisima Fiume (1923–40) i Studi, saggi, appunti (1944). U časopisu Fiume (1937–38, 1940!) objavio je uz ostalo i zbirku dokumenata i regesta iz XIII–XV. st. kada su gospodari Rijeke bile plemićke obitelji Devinski i Walsee. U zbirci Monumenti di storia fiumana u izdanju društva Deputazione fiumana di storia patria, objelodanio je u prvoj knjizi (Rijeka 1910) Statuti concessi al comune di Fiume da Ferdinando I nel MDXXX u latinskom izvorniku i talijanskom prijevodu. U drugoj (Rijeka 1912) i trećoj knjizi (Rijeka 1932, 1931!) objavio je spise riječkog bilježnika A. Rena. Napisao je i nekoliko knjiga o povijesti Rijeke: Fiume nel Quattrocento (1913), na temelju manjkavih dokumenata Fiume nel secolo XVI (1918; tiskana prvo te godine u časopisu Bullettino della Deputazione fiumana di storia patria), Storia del comune di Fiume (1928), za koju mu kritičari (S. Samani, D. Klen) zamjeravaju da je povijesne činjenice podredio političkoj ideji, dokazivanju talijanstva Rijeke, te da je djelo pisao na temelju manjkave dokumentacije, posebno za razdoblje 1900–24, i Fiume negli ultimi cinquant’ anni (tiskano prvo u časopisu Fiume, 1926, 1928). — Prevodio je s mađarskoga na talijanski jezik, većinom mađarsku poeziju (M. Vörösmarty, J. Arany, S. Petőfi i dr.).

DJELA: Venezia e gli Uscocchi dal 1570 al 1620. Fiume 1904, 19312. — Fiume nel Quattrocento. Fiume 1913. — Fiume e i Croati. Fiume 1928. — Fiume negli ultimi cinquant’ anni. Fiume 1926 (1928!). — Storia del comune di Fiume. Firenze 1928. — Italia e Italiani nella storia d’Ungheria. Fiume 1933.
 
LIT.: E. Susmel: Antonio Grossich nella vita del suo tempo 1849–1926. Milano—Roma 1933. — I. Balla: Prefazione (u: S. Gigante, Alessandro Petöfi. Milano 1938, 9–16). — S. Samani: Poeti e studiosi fiumani. Fiume (Roma), 12(1965) 3/4, str. 129, 132–133, 138. — Isti: Dizionario biografico fiumano. Venezia 1975, 68–69. — D. Klen: Objavljene regeste i dokumenti o Rijeci iz vremena nekadašnjih gospodara Devinaca i Walseeovaca (XIII–XV st.). Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, 29(1987) str. 227. — I. Žic: Kamenje koje traži muzej. Novi list, 49(1995) 28. V, str. 7.
 
Tatjana Blažeković (1998)