Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

GJURIĆ, Milenko D. (Đurić), grafičar, slikar i stručni pisac (Zemun, 29. VI. 1894 — Zagreb, 25. I. 1945). U Zagrebu završio Obrtnu školu, upisao se 1912. na Višu školu za umjetnost i umjetni obrt te apsolvirao 1916; kao stipendist imovne općine Petrovaradina nastavio studij na Umjetničkoj akademiji u Pragu (M. Švabinský). Od 1918. nastavnik je za dekorativno slikarstvo u Obrtnoj školi, potom profesor u II. realnoj gimnaziji u Zagrebu. Izveo je cikluse bakropisâ (Biblija, 1922–23; Nestali Rim, 1924; vedute Zagreba), litografijâ (Rad, 1922; mape Belgrade i Ex librisi), uljâ (motivi iz Žumberka, 1930; Omišalj, 1937; Naše selo, 1939–43; portreti: Joe Matošić, 1930; Dragutin Renarić, 1931; Kipar Škarpa, Feđa, Gospođa L. J.) te akvarelâ (Pod nebom starog Zagreba, 1922). Slikao je za pravoslavne crkve: Lipovljani (ikonostas, 1930), Zagreb (freske, 1931), Trebinje (likovi vladara, izvedeni u fresco-secco tehnici, 1934), Ruski Krstur u Bačkoj (oslikavanje unutrašnjosti, 1936). Tijekom tih radova izveo je kopije detalja zidnih slika i ikona, koje je izlagao u svom stanu u Zagrebu (Gundulićeva ul., kbr. 18). Osnovao je prvo društvo grafičara u nas (Kolegij jugoslavenskih umjetnika-grafičara), pokrenuo stručne periodike Grafička umetnost (1919; od 1921. Umjetnost) i Grafička revija (1923), u kojima je publicirao pretežito prikaze s područja grafičke umjetnosti. U 50-ak domaćih i nekoliko inozemnih periodika (Ilustrirani novi jug, 1919; Dom i svijet, 1920–23; Slavenski jug, 1920; Srpski književni glasnik, Beograd 1921; Vijenac, 1923, 1925–26; Jugoslavenska njiva, 1924–26; Ćirilometodski vjesnik, 1936, 1938) sudjelovao je prilozima o našim umjetnicima (M. C. Crnčić, P. Pallavicini, T. Krizman, M. Rački, V. Bukovac, G. Jurkić, R. Valdec, J. Kljaković), o češkim, slovenskim i srpskim umjetnicima (napose grafičarima), o freskama, o tehnici kazeina i tempere, o konzerviranju umjetnina te umjetničkom životu u nas i u inozemstvu. Ističu se studije Martin Rota-Kolunić, hrvatski bakrorezac i nadorezac 1530–1596 (Vijenac, 1923, Grafička revija, 1937. i Umjetnost, 1938), Umjetnički drvorezi »Ex libris« (Umjetnost i Vijenac, 1927), Jugoslavenski bakropisci od XVI. v. do danas i O tehnici bakropisa i bakroreza (Grafička revija, 1929–30). Izlagao je samostalno u Zagrebu (1916, 1918, 1921–23, 1924, 1926, 1930, 1942–43), Srijemskoj Mitrovici (1917), Osijeku (1922–23, 1937) i Rimu (1924, 1938), a skupno u Beogradu (1922), Zagrebu (1925, 1931, 1938–39), Veneciji (na Bijenalu 1926), Firenci (1927), Rimu (1930, 1934), Pragu, Krakovu, Parizu i dr. Držao je javna predavanja o umjetnosti. Plodan i raznovrstan stvaralac u slikarskim i grafičkim tehnikama, nije dosegao znatniju umjetničku razinu, ali je, vješto animirajući sredinu u kojoj je živio, dijelom svojih grafičkih listova stekao dugotrajnu popularnost.

DJELA: Slikarske tehnike u crkvenoj umjetnosti. Zagreb 1936. — Martin Kolunić-Rota, hrvatski bakropisac i nadorezac (16. vijek). Zagreb 1938.
 
LIT.: F. Rožić (F. R.): Miljenko Đurić. Hrvatska prosvjeta, 3(1916) str. 165, 167, 169, 192. — A. Jiroušek (A. J.): Milenko D. Đurić. Vijenac, 1(1923) I/10, str. 185–189, 193, 198–199. — I. Kršnjavi: M. D. Gjurić. Die Drau, 57(1924) 33, str. 1–2. — Isti: M. D. Gjurić als Porträtist. Ibid., 48, str. 3. — M. Krleža (E. S.): Prigodom jubileja Milenka D. Đurića. Književna republika, 3(1926) 2, str. 64–68; 3, str. 143–153. — F. Stelè (Frst.): Izdaje Udruž. graf. umjetnika u Zagrebu. Dom in svet (Ljubljana), 43(1930) 5/6, str. 174. — I. Franić: Ikonografija M. D. Đurića. Povodom njegovih novih fresko slika vladara u Trebinju. Narodne novine, 100(1934) 218, str. 2. — P. Lagarić: Milenko Đurić. Letopis Matice srpske (Novi Sad), 109(1935) CCCXLII/1, str. 101–105. — M. Katić (mk.): Ikonografski rad Milenka Đurića. Novosti, 32(1938) 312, str. 11. — A. Cella: Milenko Đurić, slikar i grafičar. Zagreb. Povodom dvadeset i pete godišnjice slikarskoga, a dvadesete godišnjice grafičkoga rada. Grafička revija, 14(1940) 3, str. 137–140. — M. Hanžeković-Gabriel: Milenko Gjurić, Naše selo (predgovor katalogu izložbe). Zagreb 1943. — G. Gamulin: Hrvatsko slikarstvo XX. stoljeća, 1. Zagreb 1987. — Potpuniju lit. do 1941. vidi u: Bibliografija rasprava i članaka JLZ, 12. Zagreb 1977.
 
Zdenko Šenoa (1998)